Polančec dogovorio model privatizacije brodogradilišta: Idemo prema EU!

Hrvatska je u srijedu u Bruxellesu dogovorila s Europskom komisijom model privatizacije svih šest brodogradilišta i uskoro se može očekivati objavljivanje natječaja čime se ispunjavaju mjerila za otvaranje u poglavlju Tržišno natjecanje, jednom od najtežih poglavlja u pristupnim pregovorima s EU-om, izjavio je potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec.

"S velikim olakšanjem i zadovoljstvom mogu reći da su pregovori između našeg pregovaračkog tima i povjerenice Europske komisije za tržišno natjecanje Neellie Kroes konačno završili i da Hrvatska uskoro može objaviti natječaj za privatizaciju svih šest brodogradilišta", izjavio je Polančec nakon susreta s povjerenicom Kroes.

Kod privatizacije Uljanika, jedinog profitabilnog i uspješnog brodogradilišta, 25 posto dionica bit će ponuđeno zaposlenicima prema posebnim uvjetima, a za 59,25 posto dionica početna cijena bit će njihova nominalna vrijednost.

Nominalna vrijednost bit će početna cijena i za prodaju dionica Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) u Splitu za ukupni vlasnički paket.

Za četiri brodogradilišta Brodosplit, Brodotrogir, 3. maj i Kraljevica početna cijena za vlasnički paket koji se u cijelosti prodaje bit će jedna kuna.

Polančec je također rekao da je veliki uspjeh to što je dogovoreno manje rezanje ukupnog kapaciteta hrvatskih brodogradilišta, nego što se ranije predviđalo. Na kraju procesa restrukturiranja, ukupni kapacitet hrvatskih brodogradilišta bit će 413 tisuća tona, umjesto 393 tisuće tona koliko je ranije bilo razmatrano.

Hrvatska će trebati zatvoriti četiri velika navoza, što je već ranije usuglašeno s upravama brodogradilišta i sindikatima.

"Što prije krenemo u proces privatizacije to je veća šansa za očuvanje brodogradilišta i očuvanje radnih mjesta, jer se, nažalost, nastavljaju negativni trendovi u rezultatima poslovanja. Restruktiranje kroz privatizaciju način je kako održati na životu i dati novu razvojnu prigodu hrvatskim brodogradilištima", ističe Polančec.

Država neće morati prihvatiti ponude onih investitora koji su istaknuli najvišu cijenu, nego će se prednost moći dati onim ponudama koje podrazumijevaju nastavak brodograđevne djelatnosti.

Pravila EU-a ne dopuštaju da se u samom natječaju provodi diskrimacija i da se uzimaju samo one ponude koje nude nastavak djelatnosti, nego i one koje na prostoru brodogradilišta predviđaju i neku drugu djelatnost. "Međutim, prednost će imati ponude koje podrazumijevaju nastavak brodograđevne djelatnosti, što će biti sastavni dio natječajne dokumentacije i što je dio dogovora s povjernicom Kroes", rekao je Polančec.

Prodajom dionica za jednu kunu od investitora će se tražiti da kroz dokapitalizaciju izvrše nužne investicije u tehnološku obnovu.

Što se tiče jamstava koje je država dala brodogradilištima, ponuđač će moći reći koji dio obveza poduzeća prihvaća i za to će trebati naći zamjenska jamstva. Onaj dio obveza brodogradilišta, koje investitori ne želi preuzeti, preuzima država.

Hrvatska je već potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju preuzela obvezu da će prestati s državnim potporama brodogradilištima, koja su gomilala gubitke, jer to remeti poštenu tržišnu utakmicu na jedinstvenom europskom tržištu. Europska komisija je stoga stalno upozoravala da su te potpore nelegalne i da ne može otvoriti pregovore u poglavlju Tržišno natjecanje dok se to ne riješi. Stoga je u pregovorima s Hrvatskom kao mjerilo za otvaranje pregovora u tom poglavlju dogovoreno da se izvrši restruktiriranje brodogradilišta kroz privatizaciju.

Polančec je rekao da se privatizacijski natječaji mogu očekivati potkraj prvog tjedna u srpnju, a time se stječu pretpostavke za otvaranje pregovora u tom poglavlju.

Hrvatskoj je preostalo otvoriti još 11 poglavlja. Devet poglavlja potpuno je spremno za otvaranje, ali ih blokira Slovenija. Uz tržišno natjecanje preostalo je još Pravosuđe i temeljna prava, koje nije otvoreno zbog pitanja topničkih dnevnika iz operacije Oluje.