Poduzetnici ne očekuju ozbiljnije reforme ni poboljšanje poslovne klime – istraživanje

Istraživanje Hrvatske gospodarske komore (HGK) „Poslovna očekivanja” pokazuje da domaći poduzetnici u drugoj polovini ove godine ne očekuju znatnije promjene u poslovanju, a umjereno su optimistični što se tiče ostvarenja prihoda.

Kako iz HGK navode u srijedu, hrvatski poduzetnici u drugoj polovini 2018. godine ne očekuju značajnije promjene u poslovanju.

„S jedne strane se to može uzeti kao dobar pokazatelj da se stanje u gospodarstvu stabiliziralo u blago pozitivnom trendu, ali s druge strane upućuje na to da poduzetnici ne očekuju ozbiljnije reforme ni poboljšanje poslovne klime”, ocjenjuju u HGK.

Oko ostvarenja prihoda, gospodarstvenici su umjereno optimistični – gotovo polovina ispitanih očekuje iste prihode u sljedećih šest mjeseci (46 posto), dok je postotak onih koji očekuju rast prihoda dva puta veći (36 posto) od onih koji očekuju manje prihode (18 posto).

Od ukupnog broja tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju, njih 45 posto je izvoznika, koji velikom većinom očekuju da će prihodi na inozemnom tržištu u idućih šest mjeseci biti veći ili na istoj razini. Takve prognoze temelje na stabilnom rastu EU kao najznačajnijeg tržišta, ali i općenito povoljnim globalnim kretanjima, navode iz HGK.

Po pitanju investicija u idućih pola godine, 49 posto tvrtki očekuje stagnaciju, 22 posto povećanje svojih investicijskih aktivnosti, a 29 posto smanjenje.

Više od dvije trećine poduzetnika ne očekuje povećanje broja zaposlenih, dok 20 posto ipak očekuje određeno povećanje zapošljavanja.

Većina tvrtki u idućih šest mjeseci ne očekuje veće promjene u općim uvjetima poslovanja (60 posto), što može biti uzrokovano i izostankom najave novih reformi koje bi utjecale na bolja poslovna očekivanja poduzetnika, kažu u HGK. Poduzetnici ne očekuju ni značajnije fluktuacije po pitanju pristupa financiranju i tečaja, dodaju.

Od faktora koji će najpozitivnije utjecati na poslovanje najviše ispitanih izdvojilo je daljnji rast inozemne i domaće potražnje, dok se cijena energije/sirovine, dostupnost radne snage, pravosuđe, porezni sustav i javna uprava najviše ističu kao faktori s negativnim utjecajem.

„Zaključci istraživanja koje HGK provodi dvaput godišnje upućuju na to da gospodarstvenici ne očekuju značajnije promjene po pitanju općih uvjeta poslovanja i investicija, a optimizam po pitanju prihoda temelje na rastu domaće i inozemne potražnje. To je, između ostalog, i poruka institucijama da nastave s reformama kako bi se maksimalno iskoristili trenutno pozitivni trendovi u domaćem gospodarstvu i na razini EU”, kaže se još u priopćenju.