Paškoj solani europska oznaka izvornosti

U tri domaće solane, one u Pagu, Ninu i Stonu, pri završetku je berba soli koje se godišnje proizvode oko 23.000 tona, dok su domaće potrebe za soli oko 60.000 tona.
Paška sol prvi je domaći proizvod, nakon zaštite na domaćem tržištu, koji će dobiti oznaku izvornosti na razini Europske unije. U skladu s novim zakonom o zaštiti izvornosti koji je usklađen s pravilima EU-a svi hrvatski autohtoni proizvodi, a ima ih devet, moraju obnoviti oznaku izvornosti.

Paška solana na putu do oznake izvornosti trebala je prikupiti brojnu dokumentaciju koja stoji na putu većini domaćih autohtonih proizvoda.

Procjenjuje se da bi izvornih, zaštićenih proizvoda Hrvatska mogla imati između 50 i 60. Toliko zaštićenih proizvoda ima, na primjer, Makedonija.

Na taj će način domaći i strani kupci, posebno oni u zemljama EU-a, znati da je riječ o kvalitetnim proizvodima, jer zaštita izvornosti utječe i na cijenu i na konkurentnost na tržištu.

Sol se na Pagu proizvodi više od tisuću godina, a od davnina je paška sol bila iznimno cijenjena po kvaliteti. Sadrži čak 75 minerala, od kojih je većina nužna za ljudsko zdravlje.

Paška solana proizvodi oko 20.000 tona soli godišnje, što je oko 80 posto domaće proizvodnje. Ima zaliha salamure za veću proizvodnju, jer se od 100 kilograma salamure dobije između 22 i 23 kilograma soli.

Međutim, nema razloga za povećanje proizvodnje na 30.000 tona, jer se veće količine kvalitetne morske soli ne mogu prodati na domaćem tržištu.

Od gradnje tvornice na Pagu, sol se prestala proizvoditi prirodnim isparavanjem, pa je time prestala i potreba za sezonskim zapošljavanjem većeg broja radnika. Vlasnik morskih bazena je država, a solane imaju koncesije na bazene.

Domaće se solane nadaju da će ubrzo doći vrijeme kada će kvalitetan proizvod biti prepoznat i na domaćem tržištu, jer kamena sol iz uvoza, posebno u prehrani, ne može zamijeniti onu morsku.

Osim toga, domaće solane ne mogu konkurirati jeftinoj soli iz uvoza za industrijske potrebe, prije svega za posipanje cesta, koja se uvozi iz Afrike.

U Stonskoj solani berba kasnila zbog lošeg vremena

Solana u Stonu sve je veća turistička atrakcija. Stonska solana je još u doba Dubrovačke republike imala od 13 do 18 bazena iz kojih se vadila sol, a sada se iz tri bazena izvadi oko 50 tona soli. Stonska solana ima u planu popločavanje ukupno devet bazena, ali riječ je o vrlo skupom poslu, jer samo za nabavu kamena treba izdvojiti oko 300.000 eura.

Kako to sami ne mogu financirati, odlučili su pokrenuti akciju prodaje slika na svojim internetskim stranicama, gdje je moguće kupiti 350 slika solane po cijeni od tisuću eura. Ove je godine berba soli na tradicionalan način u Stonu potkraj ljeta kasnila zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta. Riječ je o starinskom načinu proizvodnje soli koji je napušten na Pagu prije 25 godina, kada je sagrađena tvornica soli.