Ozimi usjevi doživjeli toplinski udar

Visoke temperature za ovo doba godine negativno su utjecale na ozime usjeve kojima je snježni pokrivač bio dobra zaštita od niskih temperatura, a sada usjevi plivaju u vodi.
Vesna Alesić, viša stručna savjetnica za industrijsko bilje u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu i savjetodavnu službu, kazala nam je da su ozimi usjevi, nakon što se živa u toplomjeru popela i do 15 stupnjeva Celezijevih, doživjeli toplinski šok, što se vidi po njihovoj žućkastoj boji. Dodaje da su zbog naglog zatopljenja usjevi izgladnjeli te da na oranicama leži previše vode od naglo otopljenog snijega.

»Stoga je nužna prihrana usjeva dušičnim gnojivima čim to dopuste agrotehnički uvjeti, a za početak treba napraviti odvodne kanale s oranica«, napominje. U posebno teškom stanju je uljana repica, koja najteže podnosi višak vode, jer ubrzano gubi kisik, te dolazi do gušenja usjeva. Ratarski usjevi žive i nastavljaju s vegetacijom sve dok ne prođu fazu busanja, zimsku fazu razvoja koja je sada ubrzana. Nakon toga biljka će krenuti u vlatanje, fazu u kojoj počinje razvijati stabljiku, što je kritični dio razvoja. Vlatanje se prvo događa na površinama zasijanim ranim ječmom, dok je neizvjesno kada će krenuti na pšenici.

Ako se sve to nastavi, dio usjeva mogao bi stradati, posebice voćnjaci, jer je izvjesno da će do kalendarskoga kraja zime barem jedan dan biti mraza. Ako, naime, u fazi vlatanja biljaka dođe do naglog pada temperature te ona samo jedan dan bude niža od minus pet stupnjeva, moglo bi doći do smrzavanja biljaka.

Osim topline i vlage, na biljke utječe i duljina dana, koji je i dalje kratak. Ipak, kolanje sokova, uzrokovano toplijim vremenom, prvo ide kod divljih biljaka, cvijeća i grmlja, koje još spava zimski san.

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja za prošlogodišnju je jesensku sjetvu isplatilo 500 milijuna kuna potpora za ratarske kulture. Zbog povećanog zanimanja za te kulture najesen su se zasijale nešto veće površine nego 2007. godine, a povećan je bio i interes obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava za sjetvu pšenice, uljane repice i ječma, posebice pivarskoga. No topla zima, bez snijega u veljači, ne pogoduje ozimskim usjevima i voćnjacima.

Još 44 posto tikve uljanice i 52 posto suncokreta
U 2008. godini su na oko 750.000 hektara zasijane osnovne ratarske kulture (pšenica, kukuruz, soja, suncokret, uljana repica, šećerna repa, pivarski ječam i zob). Ove se godine očekuje porast zasijanih površina sojom za 25 posto, suncokretom za 52 posto, tikvom uljanicom za 44 posto, pivarskim ječmom za 28 posto i zoblju za šest posto, dok će površine zasijane šećernom repom biti manje za pet posto.