Otkupljivači drže ključeve otkupa

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja smatra da cijena koju je ponudila Žitozajednica za ovogodišnju pšenicu od 78 do 82 lipe za kilogram, nije fer i korektna, istaknuto je nakon posljednjeg sastanka s predstavnicima otkupljivača. Stjepan Mikolčić, državni tajnik kaže kako se slaže s poljoprivrednim proizvođačima da cijena koju je ponudila Žitozajednica za ovogodišnju pšenicu nije fer i korektna. Istaknuo je kako je žetva u završnoj fazi te da je prošla dobro, a procjenjuje se kako će urod biti oko 820.000 tona.

Što se tiče kvalitete ovogodišnjeg uroda, odnosno prinosa, ona je nešto slabija zbog velike količine oborina, odnosno prosječni prinosi su četiri tone po hektaru. Mikolčić je pokušao sugerirati otkupljivačima da pristanu na sastanak s proizvođačima pšenice, koji traže otkupnu cijenu od 1,25 kuna po kilogramu, kako bi se još jednom pokušali dogovoriti o uvjetu otkupa, no oni su to odbili.

Kazao je kako mlinarsko-pekarska industrija nema razumijevanja za zahtjeve seljaka i njihove poteškoće te da se kod utvrđivanja cijene isključivo vode tržnim uvjetima na bazi nama referentnih burzi. Burza u Mađarskoj, koja ima osam milijuna tona pšenice, sredinom srpnja imala je razinu cijene od 87 lipa po kilogramu, a na burzi Matif u Francuskoj cijena se je bila viša od 90 lipa po kilogramu.

Državni tajnik drži da uvoz pšenice, što malo tko može opravdati jer domaće pšenice ima više nego dovoljno, nije rješenje. Osim toga, carine na uvoznu pšenicu su velike, pa se takav poslovni potez ne bi ni isplatio.

»Ako se naši mlinari odvaže na uvoz pšenice, ne mogu je uvesti ni blizu po cijeni koju su ponudili proizvođačima, nego bi bila gotovo 20, možda 30 posto veća jer tu stupa na snagu državni mehanizam od minimalno sedam posto carine i tri eura na 100 kilograma, što je gotovo 30 lipa više u odnosu na cijenu koju oni nude«, objašnjava Mikolčić.

Predstavnici otkupljivača su istaknuli da cijenu pšenice treba diktirati tržište, kako su cijene u okružju niže od onih koje su oni ponudili proizvođačima te da veliki problem stvara tržišni višak. Naime, tržišni višak samo ovogodišnje žetve se procjenjuje na 250.000 tona. Tu su i prijelazne zalihe dok su domaće potrebe za pšenicom 550.000 tona godišnje, odnosno 35.000 tona mjesečno.

Direktor Žitozajednice Dragutin Barišić pak upozorava na težak položaj mlinarske industrije koja posluje s gubicima, što će dovesti do gašenja mlinova.
Uz to, on se boji da će se mlinarska industrija zbog poteškoća u kojima se našla gasiti, pa će doći do situacije da je povećana proizvodnja pšenice, a smanjena meljava.
Predstavnici tvrtki koje se bave izvozom pšenice Žitni terminal Solin i Gorup iz Klanjca su također naglasili da cijenu pšenice treba diktirati tržište. Procjenjuju i kako bi cijena u idućih mjesec, dva, nakon žetve, kad pšenice ima najviše na tržištu, mogla padati.

Poticaj veći za 750 kuna
Otkupljeni tržni višak pšenice ovogodišnjeg roda neće se puštati na domaće tržište idućih šest mjeseci, do 1. veljače 2010. godine, dok se tržni višak može izvesti odmah. Osim toga, prodajna cijena otkupljene pšenice nakon šest mjeseci ne bi smjela biti niža od cijene u otkupu uvećane za troškove financiranja i skladištenja. Članovi Žitozajednice otkupljivat će pšenicu od 2009. po cijeni od 85 lipa za kilogram standardne kvalitete (mlinska kvaliteta). Članovi Žitozajednice otkupit će je 420.000 tona. Ako otkupljivači ne otkupe tržne viškove pšenice, onda će se otkupljivati po tržnoj cijeni. Vlada je predložila da cijena pšenice bude tržišna tako da se kreće u razini cijene na budimpeštanskoj burzi na dan otkupa (oko 90 lipa) uz intervencijsku potporu od 750 kuna po hektaru. Seljačke udruge su zatražile tržnu cijenu od 1,10 kuna po kilogramu te da država razliku do 1,25 kuna nadoknadi povećanjem poticaja od 2250 kuna po hektaru zasijane pšenice za 750 kuna.