Na 240.000 hektara niče nova pšenica, stručnjaci savjetuju otpornije sorte

Ove će godine na oko 240 tisuća hektara biti zasijana pšenica i druge ozime kulture. Zbog bolje genetike ratarima se savjetuju certificirane sorte sjemena otpornije na promjenjive meteorološke uvjete i biljne bolesti...

Za jesensku sjetvu poljoprivrednicima će biti isplaćeni poticaji od 50 eura po hektaru, uz uvjet da siju certificirane sorte sjemena na površinama do 50 hektara.

- Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva je donijelo program za sjetvu certificiranog sjemena, dakle, pšenice i ozimih kultura, na tragu onoga što smo radili tijekom proljeća, vezano za certificirano sjeme soje u ukupnom iznosu ovaj program je alociran na razini 12 i pol milijuna eura, rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Nabavne cijene sjemena u prosjeku su 10 posto povoljnije nego prošle godine.

- U Hrvatskoj trošimo oko 71 tisuću tona sjemena, od čega su do 50 tisuća tona strne žitarice. Do sada je certificirano 31.500 tona ozime pšenice, 7.200 tona ozimog ječma imamo i imamo 2.000 tona pšeno-raži. Količine koje smo proizveli su dovoljne za domaće potrebe, čak imamo i za izvoz, rekao je Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo, HAPIH.

Predviđa se da će najviše biti zasijano pšenice i ječma, a ove se godine očekuje i rast proizvodnje uljarica.

- Veseli me rast proizvodnje uljane repice. Ja ću samo iznijeti podatak - 2017. ili 2018. smo bili na 55 tisuća, do 2023. nam je palo na 13, nadam se ove godine tih 25, bilo bi super, rekao je Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede pri HGK.

Prognostički modeli za zimu predviđaju gotovo idealne uvjete za klijanje sjemena. Stručnjaci napominju da ozime kulture imaju veću otpornost na nagle promjene temperature.

- Pšenice i ječmovi koji će biti posijani ovih dana će biti u vrlo dobroj kondiciji, to svakako, i sigurnost, što smo maloprije čuli, ozimih kultura je svakako veća zbog bolje distribucije oborina i viših temperatura koje prate ovo globalno zatopljenje, rekao je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Iz Ministarstva poljoprivrede izvijestili su da su proljetne kulture podbacile u prinosu. Ukupna je šteta procijenjena na 350 milijuna eura, zbog čega je u 11 županija proglašeno stanje elementarne nepogode.