Odzvonilo utajivačima poreza u Europskoj uniji

Europska unija nastoji spriječiti kompanije i njihove tvrtke-kćeri da izbjegavaju plaćanje poreza, što im uspijeva samo zato što se nalaze u dvije različite države članice EU-a.

U tom nastojanju ima potporu i Hrvatske. Unija se našla u situaciji da su tvrtke iskoristile pravila o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koja su donesena kako ne bi dva puta platili, primjerice, porez na raspodjelu dobiti zato što matično društvo posluje u jednoj, a tvrtka-kći u drugoj članici.

Međutim, pojedine kompanije to su pravilo pretvorile u dvostruko neoporezivanje i tzv. hibridnim zajmovima izbjegavaju platiti porez i u jednoj i u drugoj članici Unije. Dvostruko neoporezivanje nacionalne proračune, prema procjeni Europske komisije, lišava značajnih sredstava, a u nepovoljan položaj dovedena su trgovačka društva koja posluju samo na matičnom tržištu i prema tome ne mogu izbjeći plaćanje određenih poreznih obveza. Na taj način narušena je i tržišna utakmica na jedinstvenom europskom tržištu zbog koje je i uvedeno pravilo izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. Pred tim problemom Unija se našla zato što države članice različito porezno tretiraju hibridne zajmove.

Tako je moguće da u jednoj državi određeno društvo (tvrtka-kći) za isplatu zajma u drugu državu članicu ima porezno priznati trošak, svojevrsnu olakšicu, a da njegova matična kompanija, koja je zajam primila u drugoj zemlji, bude oslobođena plaćanja poreza jer se taj novac tretira kao raspodjela dobiti.

Radi toga Europska unija priprema izmjenu direktive kojom je kompanijama omogućila da izbjegnu dvostruko plaćanje poreza, kako bi državama u ruke dala alat kojim će spriječiti zlouporabe. Plan je da se u situacijama kad je riječ o umjetnim konstrukcijama, stvorenim radi izbjegavanja plaćanja poreza, državi omogući da takvim tvrtkama ne dopusti pozivanje na pravilo o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Umjetnu konstrukciju, koja se često pretvori u lanac u koji je povezano više tvrtki iz više država članica, države će dokazivati tako što će utvrđivati da se radi o transakciji kružne prirode u kojoj novac "putuje" od tvrtke do tvrtke, a u međuvremenu se dogodila "znatna porezna olakšica" koja nikako ne odgovara stvarnom poslovanju. S obzirom na to da je riječ o direktivi, precizna pravila morat će u nacionalnim zakonima utvrditi svaka članica pojedinačno.