Odsad će se moći zaštititi brački kamen i paška čipka

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta u utorak je izglasao Mišljenje o uvođenju oznake geografskog porijekla za nepoljoprivredne proizvode, priopćila je putem svog ureda u Bruxellesu europarlamentarka Biljana Borzan

'Europska unije ima ujednačen sustav zaštite poljoprivrednih proizvoda. Zadnji primjer takvog proizvoda koji smo zaštitili jest krčki pršut. Međutim, na europskoj razini već dugo traje rasprava o potrebi za uvođenjem geografskih oznaka za nepoljoprivredne proizvode poput slavonskog zlatoveza, paške čipke i slično', navodi se u priopćenju.

Borzan je poslala i pismenu inicijativu Europskoj komisiji s kolegicama s Malte i Italije Dalli i Bonafe tražeći zaštitu nepoljoprivrednih proizvoda i pozivajući se na pravne argumente korištene u zaštiti poljoprivrednih proizvoda kojih se godišnje proda u iznosu 54,3 milijarde eura.

'Uvođenjem takvih oznaka prema Zelenoj knjizi Komisije iz 2014. stvorilo se više od četiri milijuna radnih mjesta, i to u najsiromašnijim regijama Europe. Dvije trećine regija iz kojih potječu nepoljoprivredni proizvodi s oznakom zemljopisnog porijekla imaju stopu siromaštva ili stopu nezaposlenosti iznad 20 posto', objašnjava Borzan.

Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača je utorak izglasao prijedlog o potrebi uvođenja jedinstvenog standardiziranog i javnog registra nepoljoprivrednih proizvoda na razini EU-a. Na taj način će cijeli niz različitih oznaka autentičnosti koji postoji u pojedinim državama članicama staviti pod jedan okvir. To će onemogućiti krivotvorenje, ali i olakšati kupcima da se orijentiraju pri kupnji.

Naime čak 57,4 posto proizvođača prijavilo je velike probleme i gubitke zbog zloupotrebe njihove trenutačne oznake zemljopisnog porijekla. Krivotvorine najčešće dolaze iz zemalja Azije gdje krivotvore oznaku, ali i unutar EU-a gdje se manipulira imenima pa se imenu novog proizvoda manje kvalitete dodaje riječ 'kraljevski', 'originalni' i slično. Litavska industrija lanenog tekstila se primjerice potpuno ugasila zbog krivotvorina.

'Danas imamo jako puno krivotvorina na tržištu poput lažnog bračkog kamena ili pak škotskog tartana. Autentične predmete od tih materijala proizvode uglavnom mali obrti te im je jako teško ulaziti u prave bitke s krivotvoriteljima, koje su skupe i dugotrajne. Uvođenjem jedinstvenog europskog sustava smanjila bi se pravna nesigurnost te povećalo povjerenje potrošača pri kupnji', kazala je Borzan.

Oznake zemljopisnog porijekla i sve su veći trend u svijetu. Indija je primjerice zaštitila određene predmete povezane sa sarijima, slikama i šalovima te uvjetuju trgovačke sporazume njihovim uvažavanjem.

'Većina nas kupuje vodeći se izgledom ambalaže, posebice kada smo u stranim zemljama. Bilo kakav žig odmah učini neki predmet zanimljivijim kupcu, ali nažalost i krivotvoriteljima. Zato je nužno stvoriti prepoznatljivu oznaku na razini EU-a. Tu vidim veliku priliku za male hrvatske obrte i drago mi je što su kolege u Odboru prepoznali važnost te inicijative', kazala je Borzan.