Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Kol 2018

Od brodograditelja do šampiona autohtonih vina

Izvor: www.agroklub.com · Autor: hpšss  

Od brodograditelja do šampiona autohtonih vina

Kaštele, kako mnogi znaju reći - srce Dalmacije - mjesto je rođenja mnogih autohtonih hrvatskih sorti vinove loze među kojima je najpoznatiji Crljenak Kaštelanski u cijelom svijetu poznat kao Zinfalden, najpopularnije američko vino. Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba ove je godine organizirala prvu reviju vina dobivenih od autohtonih vinskih sorti nazvanu "Vina od davnina“ na kojoj je ocijenjeno gotovo 130 uzoraka iz cijele Hrvatske, naravno, najviše njih upravo iz Dalmacije.

Šampioni autohtonih vina birali su se među bijelim i crvenim vinima s teritorijalnom podjelom na kontinentalnu i primorsku Hrvatsku sukladno važećoj podjeli na vinske regije. Vina su ocjenjivale komisije sastavljena od najeminentnijih licenciranih ocjenjivača vina. Jedno od iznenađenja ove revije je mali vinar iz Kaštela, Ivica Milan, koji je pobijedio sa svojim Pošipom u kategoriji bijelih vina Primorske Hrvatske. Iako je Pošip rođeni Korčulanac koji se počeo masovno proizvoditi u svim dijelovima Dalmacije zbog svojih odličnih osobina i potražnje na tržištu, u žestokoj konkurenciji bijelih vina Primorske Hrvatske pobijedio je Pošip Milan iz Kaštela.

Ivica Milan (1949.), rođen je u Kaštelama, a kao brodograditelj po zanimanju radio je u mladosti u Hamburgu kao cijenjeni stručnjak u svom poslu, da bi se vratio u Hrvatsku i pokrenuo vlastitu proizvodnju glisera. Spletom okolnosti, 1993. godine oduševljen Pošipom sadi prvi mali nasad vinograda i prvi nasad Pošipa u Kaštelama. S Korčule, s položaja Čare gdje je Pošip prvi put pronađen, a nastao je križanjem Bratkovine bijele i Zlatarice blatske bijele donio je prve lozne cjepove koji su se odlično snašle u novoj sredini. Visoka kvaliteta njegovog vina i potražnja ponukali su ga na daljnju sadnju vinograda i opremanje podruma. Zaredala su i priznanja po vinskim manifestacijama, ali sve je kulminiralo ovogodišnjim proglašenjem Pošipa Milana na reviji vina autohtonih sorti "Vina od davnina“.

Ivica Milan pobijedio je sa svojim Pošipom u kategoriji bijelih vina Primorske Hrvatske

"Moram priznati da je nakon toga porasla i cijena i potražnja mog vina i sad sam u problemima da za tržište proizvedem dovoljne količine", priznaje nam Ivica Milan čija boca vina kod njega u podrumu stoji više od stotinjak kuna.

Njegova radiona za proizvodnju brodica postala je konoba i mala vinarija, a proizvodnja vina glavno zanimanje ove obitelji koja ima dva sina od kojeg su oba pošli očevim putem. Jedan kao radnik na brodu, a drugi kao mladi vinar koji pomaže ocu i budući je nasljednik proizvodnje. "Proizvesti vino je kombinacija od mnogo rada i puno znanja, a proizvesti vrhunsko vino, šampionsko, to je već umjetnost", kaže nam Ivica Milan.

Kakvu je ulogu u vašoj priči imala HPŠSS, osim sudjelovanja na ocjenjivanju koje smo organizirali?

"Od početka, kad sam krenuo u širenje proizvodnje, odmah sam se obratio Vašoj službi koja me prati i danas. Svu zaštitu radim isključivo prema uputama i prognozama HPŠSS-a uz pojedinačne konzultacije kada mi je to potrebno. Pošip Milan 2017. godine je rezultat tog rada".

Ivica Milan ne skriva svoje oduševljenje titulom šampiona i nije mogao odoljeti da se ne usporedi s Hrvatskom nogometnom reprezentacijom. Mali vinar, s jedva hektar vinograda, postao je šampion prve revije autohtonih vina u Hrvatskoj. Posebno ističe, kako je komisija apsolutna bila profesionalna i nepristrana, što je dokaz upravo i njegova pobjeda kao malog proizvođača.

"Ja se mogu boriti samo visokom kvalitetom vina i visokom cijenom proizvoda kako bi ova butik proizvodnja imala smisla. To vam je kao u nogometu, kad ste među najboljima, cijena nikad nije problem".

Koji su daljnji planovi u smislu razvoja vašeg OPG-a?

"Prije svega proširiti nasad. Možda i naći neke kooperante. Zatim uređenje kušaone, jer sve više kupaca, uglavnom turista dolazi i želi kušati vino prije same kupovine. Imamo već predviđeni prostor uz samu konobu, potrebno ju je samo urediti."

Sav posao obavljate sami ili zapošljavate još nekoga?

"Sve radimo u krugu obitelji, jedan sin je odlučio nastaviti posao, a berbu odrađujemo u krugu prijatelja i rodbine. To je u stvari više druženje nego posao, koje često preraste u pravu feštu. Idealna prilika da se okupi šira obitelj i prijatelji."

Nakon rada u inozemstvu, vlastite proizvodnje brodica, po čemu je bavljenje poljoprivredom prednost?

"Ljepota je u onome da radiš šta voliš. Meni je užitak biti u prirodi, vinogradu, svom masliniku. Posebno me veseli kad ljudi prepoznaju našu ljubav utkanu u vino. Mislim da je proizvodnja vina najveći doseg poljoprivrede. Ona obuhvaća i rad pod vedrim nebom i u konobi. Toliko je faktora. Od sreće do znanja, vremenskih prilika i marketinga. Vino ima najveći raspon cijene poljoprivrednog proizvoda. Boca može koštati od nekoliko eura do nekoliko stotina eura. Osim toga, draž je sačuvati nešto naše, autohtono, što je dio našeg podneblja, našeg genetskog koda."


Komentari članka

Vezani članci

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Kulina Nova Sela: Ostali na djedovini i od pršuta izgradili biznis

21.10.2026.

Obitelj Bebić već 35 godina proizvodi pršut kod Metkovića, izvozi u Njemačku i ostvaruje gotovo pola milijuna eura godišnjih prihoda.

Obitelj iz okolice Siska već 20 godina uzgaja ekološko voće i povrće

05.10.2026.

KAD SU 2005. godine Goran i Tihana Veselić u Novom Selu Palanječkom kraj Siska odlučili krenuti s ekološkim uzgojem jagoda, mnogima oko njih ta se odluka nije činila pametnom. Ekološka proizvodnja tada nije bila ni približno toliko prisutna kao danas, a p

Studenti u Požegi rade vlastito vino i sve su konkurentniji na hrvatskom tržištu

02.10.2026.

Studenti Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi sudjeluju u cijelom procesu proizvodnje vina, od vinograda do marketinga i prodaje. Vinum Academicum tako znanje iz učionice povezuje s tržištem, gastronomijom i lokalnim gospodarstvom.

Žlahtina odoljela ljetnoj žegi, ali hitno su potrebni novi nasadi: 'Bez toga nemojmo sanjati o uspješnom poslu'

15.09.2026.

Bez novih nasada o uspješnom vinskom »businessu« na otocima ne treba ni sanjati. Stoga - novi nasadi prije svega. Na taj će se način ublažiti mogući štetni utjecaju pretoplih, ali i itekako mogućih - prevlažnih ljeta

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk