Nužno je provesti barem 20.000 stečajeva

Nelikvidnost ćemo riješiti u prvih šest mjeseci vlasti, obećali su čelnici Kukuriku koalicije, a koliko će uspjeti u tome vidjet ćemo u mjesecima do lipnja. Povjerenje da znaju odraditi posao stekli su u jedinom mandatu koji su obnašali još 2000., kada su osjetno smanjili broj neplaćenih računa, međutim tada je država bila najveći dužnik, dok sada ima ulogu najvećeg vjerovnika. Plan Kukuriku koalicije je ubrizgati u tvrtke oko 6 do 7 milijardi kuna, otpuštanjem rezervi preko Hrvatske narodne banke. Model bi bio sličan onome što je radila HDZ-ova vlada kroz Model A i A+, ali bi novac trebao brže cirkulirati, pa time i brže doći do tvrtke. Zato se razmišlja, doznajemo, o tome da se u novom modelu preskoče poslovne banke i prosljeđuje novac po povoljnim uvjetima izravno do korisnika.

Treba napomenuti da su putem modela A i A+ država i HNB tvrtkama omogućile gotovo tri milijarde kuna povoljnih kredita, što je prema riječima Darinka Bage, predsjednika Uprave Končara, spasilo likvidnost izvoznika i isplatu plaća za više od 20.000 njihovih zaposlenika. S druge strane, renome budućeg ministra financija Slavka Linića, kojeg nazivaju »Mr. Stečaj«, jer je »potezom pera« gasio tvrtke, dobro će doći u akciji rješavanja otpisa nagomilanih dugova, koji spadaju u kategoriju insolventnosti. Nakon malog pada u kolovozu, rujanski podaci o iznosu neplaćenih potraživanja blokiranih tvrtki pokazuju da smo se vratili na 40 milijardi kuna dugova. S tom se brojkom suočavamo nekoliko mjeseci, što pokazuje da bivša vlada nije uspjela u namjeri čišćenja tržišta ubrzanim stečajevima. A zapravo će o vladinoj umješnosti da pokrene pravosudni sustav na brze stečajeve ovisiti uspjeh Milanovićeve ekipe u rješavanju problema nelikvidnosti. Naime, prema podacima Financijske agencije, posljednjeg dana rujna u blokadi kraćoj od godinu dana bilo je oko 15.000 poslovnih subjekata s računima u ukupnom iznosu od 6,5 milijardi kuna. Taj se iznos može nazivati nelikvidnošću i tim se potraživanjima vjerovnici mogu nadati. Ostatak je zapravo insolventnost, jer je riječ o dugovima oko 50.668 poslovnih subjekata, čiji su dugovi veći od 33,6 milijardi kuna, a u blokadi su dulje od 360 dana. Većina tih dugova treba se otpisati jer oni nikada neće moći biti naplaćeni. Detaljnija statistika pokazuje da u ukupnom broju blokada postoji 26.750 tvrtki blokiranih dulje od godinu dana. Njihovi dugovi su narasli na 27,75 milijardi kuna, a riječ je o tvrtkama u kojima postoji tek jedan ili nijedan zaposlenik, što je jasan znak da je riječ o »živim mrtvacima« koje treba pokopati.

»Ako želimo riješiti problem nelikvidnosti, to znači da 20.000 do 30.000 tvrtki treba otići u stečaj. Bit će to čišćenje, brzo i efikasno, ali bitno je spasiti radna mjesta i efikasnost rada«, izjavio je Slavko Linić na skupu Hrvatskog društva ekonomista, pa dodao da podržava tzv. američki model prema kojem se vjerovnicima, dužnicima i državi pruža mogućnost da se međusobno dogovore o preustroju. Po tom modelu stečaj se otvara tek ako se ne uspije postići sporazum. Na tragu je to neslužbenih najava da će se vjerovnicima omogućiti ulazak u vlasničku strukturu dužnika. To bi najviše odgovaralo državi kojoj se duguje oko 20 milijardi kuna, ali bi promijenilo i tržišne pozicije između malih i velikih dobavljača, koji su često prisiljeni na naplatu dugovanja čekati i dulje od 270 dana, a nisu u poziciji koristiti pravne osnove za naplatu potraživanja. Za naraslu nelikvidnost veliku zaslugu ima nemar nadležnih institucija, a o tome najbolje govori statistika. Naime, poslovnih subjekata koji su u blokadi dulje od 5 godina je čak 18.000 i njihovi dugovi su teški gotovo 10 milijardi kuna. S druge strane, frapantan je podatak da oko 20.000 tvrtki koje duguju 15 milijardi kuna uopće nemaju zaposlenih. Te se tvrtke jednostavno moraju maknuti s tržišta, odnosno iz evidencije, a tu će pravosuđe morati odigrati veliku ulogu. Na tome je počela raditi HDZ-ova vlada donoseći zakonsku podršku ubrzanju stečajnih postupaka, ali akcija nije rezultirala većim otpisom dugova, jer se prema analitičarima Hrvatske gospodarske komore država koncentrirala na uklanjanje jednostavnijih subjekata s tržišta.

»U rujnu je nastavljen pad broja nelikvidnih poslovnih subjekata, no ne i vrijednosti neizvršenih osnova za plaćanje, što pretpostavlja da iz evidencije izlaze subjekti s malim dugovanjima«, stoji u analizi Gospodarska kretanja koju izdanje HGK. Treći uzastopni mjesec pada broj blokiranih poslovnih subjekata, ali se ne smanjuje ukupni iznos blokada. Naime, u tri mjeseca koliko traje akcija brzih stečajeva s tržišta su uklonjeni obrtnici, njih 18.000, dok je istodobno očišćeno tek 1500 tvrtki. Zaključak je da Zakon o stečajnom postupku još ne omogućava brzu likvidaciju, koja će novoj vladi biti potrebna, ako misle ispuniti obećanje dano prije i nakon izbora.