Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Stu 2017

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Tomislav Pili  

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

Hrvatski građani zbog niskih kamata i dalje radije drže novac na tekućim i žiro-računima nego na štednji. Statistika pokazuje da su ukupni depoziti kod poslovnih banaka krajem rujna iznosili su 274,1 milijardu kuna, što je 3,5 posto više u odnosu na lanjski rujan, kao i 0,7 posto ili dvije milijarde kuna više nego krajem kolovoza, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Dvoznamenkasti rast
Ukupni depoziti obuhvaćaju depozitni novac (sredstva na tekućim i žiro-računima) te štedne i oročene depozite, a prema nedavno objavljenim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), depozitni je novac krajem rujna iznosio gotovo 70 milijardi kuna, što je 24 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

"Depozitni novac nastavio je rast po dvoznamenkastim stopama na godišnjoj razini (koji je prisutan od ožujka 2013.), a udio depozitnog novca zadržao se u rujnu na relativno visokih 25,6 posto", navode analitičari RBA. U analizi se ističe kako je rast depozitnog novca posljedica oporavka gospodarstva, ali i sklonosti domaćih sektora držanju likvidnije financijske imovine u uvjetima kontinuiranog pada kamatnih stopa na štedne i oročene depozite.

Posljedica likvidnosti
"Pad kamatnih stopa na depozite izravna je posljedica iznimno visoke dugogodišnje likvidnosti koja uzrokuje i pad kamatnih stopa na plasmanima. Ta obilježja, međutim, nisu samo karakteristika hrvatskog financijskog tržišta, već odražavaju i globalno okruženje", objašnjavaju analitičari RBA. U analizi se navodi i da su ukupni štedni i oročeni depoziti - u stranoj i u domaćoj valuti - na godišnjoj razini nastavili padati te su na kraju rujna, uz godišnju stopu pada od 2,1 posto, iznosili 204,3 milijarde kuna.

Promatrano prema valutnim kategorijama, štedni i oročeni depoziti u stranoj valuti, koji predstavljaju više od 82 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, na godišnjoj su razini pali za 2 posto ili 3,5 milijardi kuna na 169 milijardi kuna. Štednja u kunama pala je 2,2 posto, odnosno za 800 milijuna kuna i iznosi 35,2 milijarde kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Hrvatska vina gube bitku s vremenom i tržištem: sve manje vinograda, sve više uvoza

09.08.2026.

Najnoviji podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino, OIV-a, pokazuju da je hrvatska proizvodnja u 2025. godini iznosila 699.000 hektolitara, odnosno nešto manje od 70 milijuna litara vina.

Hibridi i Škoda i dalje dominiraju prodajom automobila u Hrvatskoj

07.08.2026.

U prvih sedam mjeseci prodano je gotovo 50 tisuća novih automobila, 5,2 posto više nego lani, a hibridi su preuzeli vrh tržišta

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Kristjan Staničić: Cilj nam je da turistima kontinent bude jednako vrijedan motiv dolaska kao i obala

04.08.2026.

Hrvatska nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija. Cijenu mora pratiti i određena kvaliteta usluge

Tag cloud

  1. 2900 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1827 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 708 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 546 članka imaju tag porezi
  21. 375 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 462 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk