Novac iz EU fondova slit će se najvećim dijelom u Slavoniju

Ministar savjetnik Veleposlanstva Republike Poljske u Hrvatskoj Marek Lyzwa u četvrtak je posjetio Osijek. U Veleposlanstvu mu je glavna zadaća promocija trgovine i ulaganja, koja podrazumijeva povezivanje poljskih i hrvatskih gospodarskih subjekata, tako da Lyzwa dobro poznaje gospodarske mogućnosti Poljske, ali i Hrvatske, iako je u našoj zemlji oko šest mjeseci.

Upravo o tim mogućnostima, gospodarstvu obje zemlje, korištenju sredstava iz fondova Europske unije, razgovarali smo s Marekom Lyzwom.

Koji je razlog vašeg posjeta Osijeku?

- Osijek je važan gospodarski centar, osobno sam u Veleposlanstvu izravno odgovoran za gospodarsku suradnju i razvoj investicija među dvjema državama i ovdje smo s predstavnicima nekih poljskih tvrtki.

Koliko je poljskim poduzetnicima Hrvatska, odnosno Slavonija i Baranja zanimljiva?

- Za Poljsku je strategijski Hrvatska vrlo važan poslovni partner i u vašoj bi zemlji, a tu svakako mislim i na Slavoniju, mnoge poljske tvrtke željele ulagati s ciljem razvoja međusobne trgovine. Pojedine poljske tvrtke već su prisutne na području Slavonije. Primjerice osječki Avenue Mall otvorila je poljska kompanija Globe Trade Centre, koja ulaže i u golf-terene u Istri. Nekoliko tvrtki već ima pripremljene projekte za ulaganja u turizam na Jadranu, jer ne treba zaboraviti da je u Hrvatskoj najviše rastao broj turista iz Poljske. Naša zemlja ima snažno gospodarstvo koje želi surađivati s hrvatskim. Velik je interes poljskih tvrtki za ulaganja u ekološke projekte, gradnju prečistača otpadnih voda, u energetiku i prehrambenu industriju. U Poljskoj imamo vrlo snažnu automobilsku industriju - tvornice Volkswagena, Opela i Fiata, a uz to i vrlo veliku proizvodnju automobilskih dijelova, kao i zrakoplovnu industriju, premda ne proizvodimo zrakoplove. Danas nema zrakoplova u svijetu u kojemu nije bar jedan dio nastao u Poljskoj. Te kompanije žele u Hrvatskoj pronaći kooperante. Nadalje, hrvatsko tržište zanima i poljske proizvođače traktora i poljoprivrednih strojeva. Poljska je velik proizvođač hrane i tvrtke bi željele u Hrvatskoj ulagati i širiti svoju tehnologiju proizvodnje. Naravno, interes mora biti obostran, kako bi tvrtke iz obje zemlje mogle ostvarivati dobre prihode, razvijati se i zapošljavati nove ljude.
BDP povećali za deset puta

Poljska u proteklih pet godina nije zabilježila pad BDP-a, jeste li uopće osjetili ekonomsku krizu od 2008. godine?

- Poljska je bila jedina zemlja u Uniji u kojoj nije bilo pada BDP-a, odnosno koja nije osjetila ekonomsku krizu. Te 2008. godine imali smo rast BDP-a od 4,8 posto, a 2009 - 1,8 posto. Istina, rast je nešto bio usporen, primjerice u 2013. godini BDP je rastao za 1,3 posto, no već ove godine očekujemo rast od više od dva posto, a 2015. i tri do četiri posto.

Što je najviše pridonijelo tom rastu?

- U prvom redu gospodarski rast omogućila su velika ulaganja u infrastrukturu iz fondova Europske unije, brojni projekti koji su realizirani europskim novcem i nove investicije. Izvoz je značajno porastao, a time i proizvodnja, dok je država istodobno povećala izdvajanja za poticanje zapošljavanja. Građani su bili motivirani da troše, nije bilo štednje. Prosječne plaće u proizvodnji su 1.100 - 1.200 eura, a u privatnom sektoru su i više. Nije baš sve lako kako bi se moglo zaključiti kada ovako govorim, no važno je da ljudi rade. Valja napomenuti i to da je Poljska 1990. godine imala BDP po stanovniku manji od dvije tisuće dolara, da bi ga u samo deset godina povećala na 20 tisuća dolara. Prema projekcijama Vlade, prosječna plaća u Poljskoj 2020. godine trebala bi biti na razini prosječne plaće Europske unije.

Kolika je sada stopa nezaposlenosti?

- Prosječna stopa nezaposlenosti za cijelu Poljsku je oko 12 posto, no u Varšavi je mnogo manja. Početkom devedesetih bila je i viša od 20 posto.
Velik posao za Dalekovod

Vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Poljske bilježila je veliki rast sve do izbijanja krize 2008. godine. Na kojoj je ona danas razini?

- Poljski izvoz u Hrvatsku porastao je oko 14 posto, a hrvatski izvoz u Poljsku u prva tri tromjesječja prošle godine porastao je za sedam posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije. Rastu hrvatske investicije u Poljsku, primjerice Podravke, Plive, koja je kupila kompaniju kod Krakowa, ali i Dalekovoda. Samo je Dalekovod ovih dana potpisao ugovor o gradnji elektroenergetske mreže u Poljskoj u vrijednosti oko 120 milijuna eura. A ovisno o tom poslu Dalekovod bi mogao dobiti druge poslove, jer Poljska realizira projekt gradnje elektroenergetske mreže vrijedan čak deset milijardi eura koji će se odvijati u više etapa.

Poljska je često kod nas primjer zemlje koja je za svoj razvoj odlično iskoristila novac iz fondova Europske unije. Kako Hrvatska može primijeniti poljske recepte korištenja EU novca?

- Najvažnije je da potencijalni korisnici sredstava iz EU fondova budu pripremljeni kako bi se uopće mogli prijaviti na natječaje koji se raspisuju. Prema informacijama koje imam iz hrvatske Vlade, ove godine bit će raspisan velik broj natječaja te će poduzetnicima biti omogućeno da apliciraju na velika sredstva iz Europske unije za brojne projekte. Natječaji, koliko znam, bit će objavljeni vrlo brzo i odnosit će se na ulaganja u infrastrukturu i povećanje komunalnog standarda, energetiku... Najviše će se investirati u područjima u kojima je standard građana najniži, gdje je visoka nezaposlenost. Držim da će se na ovom području, u Slavoniji, događati velike promjene idućih nekoliko godina, koje će dovesti do zapošljavanja. Sigurno će to biti dobra prilika za gospodarski razvoj, u pitanju je zdravi kapital i to trebate iskoristiti. U Hrvatskoj raspolažete znanjem da iskoristite ono što vam omogućava EU, a mi vam možemo i sa zadovoljstvom želimo pomoći da privučete što više novca iz EU-a i pokrenete gospodarski razvoj.

Mislim da Hrvatska mora ulagati u poljoprivredu, izvlačiti znatno veće ekonomske koristi od svoje proizvodnje hrane i turizma. Neka vam kao primjer posluže poljski seljaci koji su bili najveći protivnici ulaska Poljske u EU, da bi upravo oni najviše profitirali od svih struktura od kada je naša zemlja u EU.