Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Ožu 2017

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Niži PDV za sjeme pamuka i kikirikija, ne i za ječam i raž

I najplodnija tla u Slavoniji su kisela, žedna i jalova zbog prekomjernog korištenja umjetnih gnojiva, kojih smo među najvećim potrošačima u Europi, upozorio je nadavno u intervjuu za Večernji list neovisni agrarni analitičar i stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu Darko Znaor ističući kako na sagorjelom humusu možemo imati još najviše 60 do 100 žetvi.

No dok prodaju gnojiva, pesticida, herbicida i sličnog Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u Ministarstva financija od početka godine stimuliramo i nižim PDV-om od 13% – na poboljšivače tla, primjerice, koji zemlju vraćaju u život, zaboravilo se.

Iako je sve spremno za proljetnu sjetvu, na njih se i dalje obračunava stopa PDV-a od 25%, ljute se ratari i proizvođači, a to je tek jedna u nizu nebuloza novoga pravilnika koji su, kako neslužbeno doznajemo, kreirali financijski i porezni, a ne i poljoprivredni stručnjaci, zbog čega je i Ministarstvo poljoprivrede ovih dana zatražilo sastanak nadležnima iz Porezne uprave.

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić od početka godine najavio je, podsjetimo, niži PDV na repromaterijal, sjeme i sadnice te stočnu hranu. No u šumi novih proizvoda i usluga Porezne uprave kojima PDV “pada” na 13%, gdje se nabrajaju i dječje sjedalice, ulaznice za koncerte, stavljanje u promet urna i ljesova..., i poljoprivreda je samo taksativna stavka. Pod sjemenjem na koje je manji PDV čak je i sjeme kikirikija, pamuka, sezama, ricinusa ili riže, kao da su hrvatske njive upravo stvorene za tu vrstu kultura.

S druge strane, ni riječi o sjemenu boba, sadnicama povrća, jagoda... A iako je i većina domaće pšenice lani bila za stočnu ishranu, samo se kukuruz i soja ubrajaju u hranu za životinje po sniženoj stopi.

– Nema ni ječma, raži ni zobi – nabraja predsjednik Udruge Život Antun Laslo, ističući kako je cijeli sustav naopačke postavljen.

– Ozbiljnim OPG-ima u sustavu PDV-a on je samo prolazna stavka, bio on 13 ili 25%. Na ruku se išlo samo hobistima i vikendašima – uvjeren je Laslo, čija udruga predlaže da se PDV ukalkulira u cijenu mlijeka i drugih proizvoda domaćih proizvođača, čime bi se najlakše pomoglo selu, potrošači bi više jeli domaće, a država time ne bi puno izgubila.

Dijelu proizvođača, trgovaca i distributera nerazumljivo je spadaju li u stočnu hranu i stočni kvasac, sol za lizanje, peletirana lucerna, soda-bikarbona, kao i neke gotove krmne smjese i mineralno-vitaminski dodaci pa ih jedni naplaćuju s 13, drugi s 25% PDV-a.

U Velebit-Agru nesretni su što poboljšivačima tla, zeolitu, kalcitu... koji smanjuju korištenje NPK gnojiva koja osiromašuju i zakiseljuju tlo, rahle zemlju, jačaju imunitet bilja što znači manje zaštite kroz kemiju, vežu teške metale i pesticide, ne zagađuju tla ni vode..., nije pala stopa PDV-a. Direktor Marijan Hren kaže kako je žalosno da to sve moraju objašnjavati institucijama koje bi po svome znanju trebale biti i ispred njih.

Iz Ministarstva financija jučer nismo dobili odgovor, dok iz Ministarstva poljoprivrede kažu kako su svjesni brojnih primjedbi i zahtjeva za objašnjenja. Tvrde da oni nisu izravno sudjelovali u izmjenama pravilnika, jer je porezna politika u nadležnosti Ministarstva financija pa nisu mogli utjecati ni na listu proizvoda za koje je uvedena snižena porezna stopa.

No ministar Tomislav Tolušić odmah je, kažu, reagirao na pristigle primjedbe i zatražio razgovor s nadležnima, dok su mjerodavne uprave Ministarstva još krajem prošlog mjeseca Poreznoj upravi poslale detaljno očitovanje i cjelovit prijedlog promjena snižene stope PDV-a u poljoprivredi – kažu iz Ministarstva ističući kako bi odgovor Porezne uprave javnosti mogao biti poznat u idućih 10-ak dana.

– Potvrdi li se pak idućih mjeseci i definitivno da repromaterijal, sadnice i sjemenje, odnosno stočna hrana u maloprodaji nisu pojeftinili, a što se očekivalo, Ministarstvo će razmotriti novi prijedlog prema Vladi RH, o povratku porezne stope na 25% – priopćili su.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska industrija dobiva milijune za ublažavanje udara visokih cijena struje

27.10.2026.

Europska komisija odobrila je Vladi RH program potpora vrijedan 60 milijuna eura za djelomičnu kompenzaciju energetski intenzivnih tvrtki radi više cijene električne energije, povezanog s utjecajem cijene ugljika u okviru Sustava EU za trgovanje emisijama

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Kreće isplata 230 milijuna eura: novac za 100 tisuća poljoprivrednika

21.10.2026.

APPRRR će predujmove isplaćivati postupno, nakon obrade zahtjeva, a poljoprivrednici će isplaćene iznose moći provjeriti u Agronetu u studenome

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2748 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1840 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1596 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1382 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1102 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 386 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 465 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 441 članka imaju tag osijek
  36. 499 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk