Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Kol 2015

Nema zarade - Hrvatski ratari prosječno su jedva na pozitivnoj nuli

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka RUPČIĆ  

Nema zarade - Hrvatski ratari prosječno su jedva na pozitivnoj nuli

Nakon što poskidaju svu ljetinu, hrvatski će ratari prosječno biti jedva na pozitivnoj nuli, s tim što bi nešto bolje mogli proći oni iz zapadnog i sjevernog dijela zemlje, koje nije pogodila jaka suša kao istočni dio.

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže da je cijena pšenica u Hrvatskoj ovog ljeta bila znatno niža nego prošle godine.

- Odnosno otkupne su cijene bile vrlo šarolike jer je došlo do djelomične primjene kodeksa otkupa žitarica. Valja navesti i kako je pšenice bilo zasijano znatno manje nego godinu prije. Što se kukuruza tiče njegova će cijena biti nešto viša nego lani, no na području Slavonije zbog jake suše neće biti prinosa kao što će ih imati ratari na području srednje i zapadne Hrvatske. Soja, koja je, prema nekim procjenama, zasijana na dosada najvećim površinama, bilježit će velik pad prinosa. Zato smatram da ni 3 kn/kg ne bi pokrilo troškove proizvodnje. Prve analize suncokreta, čija bi žetva trebala početi krajem idućeg tjedna, nisu baš obećajavuće, no zato se šuška o otkupnoj cijeni za 20-ak posto višoj nego lani, tj. od oko 2,50 kn/kg (lani je bila 1,90 kn/kg). Šećerna repa još uvijek nema definiranu otkupnu cijenu. Ona je u relativno dobrom stanju, a još će joj pomoći i ova kiša - rekao je Brlošić.

I Tržišno-informacijski sustav u poljoprivredi, koji djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede, navodi u svom izvješću kako je s početkom nove žetve došlo i do pada otkupne cijene. - S obzirom na dobre vremenske prilike tijekom vegetacije te dobro stanje usjeva, očekivani su dobri prinosi, koji su trebali pokriti manjak u proizvodnji prouzročen manjkom zasijanih površina. Osim toga, u primjeni je trebao biti i novi kodeks otkupa žitarica, od kojega su proizvođači imali velika očekivanja. Prinosi su bili bolji, ali je procjena proizvodnje ipak manja nego prošle godine. Kodeks otkupa žitarica jest u primjeni, ali samo djelomično, i to onaj o određivanju parametara kvalitete, o kojima ovisi otkupna cijena. Iako bi prema kodeksu proizvođač i otkupljivač trebali sklopiti ugovor o kupoprodaji prije isporuke, u kojem bi trebali biti navedeni svi elementi kupoprodaje, pa i cijena, taj dio kodeksa se prema pisanju medija ne primjenjuje. S primjenom kodeksa sporna je postala i kvaliteta proizvedenih žitarica zbog utvrđivanja parametara kvalitete, čemu se dosada nije pridavalo toliko pozornosti. Prosječna otkupna cijena pšenice u srpnju iznosila je 1,15 kn/kg i u odnosu prema lipnju niža je za 2,54 posto te ista kao u srpnju 2014. Prosječna veleprodajna cijena pšenice u srpnju iznosila je 1,18 kn/kg, što je u usporedbi s prethodnim mjesecom pad za novih 7,81 posto, čime je nastavljen trend pada, koji je počeo u veljači. U odnosu prema istom mjesecu 2014. godine, veleprodajna cijena bila je niža za 2,48 posto, navodi TISUP.

Prema TISUP-u, prosječna otkupna cijena kukuruza u srpnju bila je za 4,40 posto viša nego u lipnju i ista kao u svibnju. U odnosu prema istom mjesecu 2014. prosječna otkupna cijena bila je za 19,49 posto niža. Vremenske prilike su nepovoljne (suša), a u nekim područjima i izrazito nepovoljne, pa proizvođači strahuju da bi žetva mogla znatnije podbaciti. Dok je stočarima to značajan problem, ratari bi mogli profitirati. Za razliku od otkupne, veleprodajna cijena kukuruza u srpnju ostala je ista kao i u lipnju, 1,09 kn/kg, te je u odnosu prema cijenama zabilježenima za isti mjesec prethodne godine niža za 9,92 posto.

RASTU ZALIHE ULJARICA U SVIJETU

Prema podacima iz TISUP-a, veleprodajna cijena soje u RH u srpnju bilježi rast od 16,67 posto u odnosu prema lipnju, ali je i dalje niža nego u istom razdoblju 2014. godine. U srpnju 2015. veleprodajna cijena soje iznosila je 2,87 kn/kg, što je za 22,01 posto niže nego istog mjeseca prošle godine. Razloge takvom stanju treba tražiti u povećanju svjetske proizvodnje te uljarice u posljednjih nekoliko godina, a posebno u povećanju zaliha najvećih izvoznika.

2,50
kn/kg cijena je suncokreta o kojoj se šuška na selu - lani je bila 1,90 kn/kg

1,15
kn/kg iznosila je prosječna otkupna cijena pšenice u srpnju

1,09
kn/kg veleprodajna je cijena kukuruza bila u srpnju


Komentari članka

Vezani članci

Pšenica na najnižoj razini od srpnja, kukuruz isto u crvenom, ali jedna uljarica uporno bilježi rast cijene

02.11.2026.

Za sve one koji nisu prodali svoj kukuruz, glavno pitanje je je li ovaj pad cijene u listopadu naznaka negativnog trenda koja nas očekuje do kraja godine ili će se trend rasta cijene na izvoznim tržištima nastaviti.

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Obitelj Bagarić na 86 hektara uzgaja pir i proizvodi ekološko brašno

26.10.2026.

Obrt Ranovik u Selcima Đakovačkim raspolaže vlastitim mlinom i prerađuje ekološki uzgojen pir u različite proizvode. Uz brašno, ponudu čine i krupica, mekinje te tjestenina, a proizvodnja obuhvaća cijeli put od polja do gotovog proizvoda

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2927 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk