Nema pomaka u agraru dok se nude mrvice državne zemlje

U zakup na 50 godina idu i zemljišne table veće od 100 ha ako ih čini jedna katastarska čestica kako bi se izbjegla obveza parcelacije.

U Saboru se očekuje usvajanje izmjena i dopuna zakona o poljoprivrednom zemljištu kojim će na prodaju biti ponuđeno 98 tisuća hektara u vlasništvu države razasutih na čak 460 tisuća katastarskih čestica.

Konkretno, u kontinentalnim županijama bit će moguće kupiti maksimalno do jedan hektar, u priobalju do dvije tisuće četvornih metara, i to na lokacijama gdje domicilno stanovništvo svojim parcelama graniči s tim usitnjenim državnim površinama. U novom zakonskom rješenju istodobno se mijenja dosadašnje ograničenje o davanju u zakup površina do 100 hektara državnog zemljišta ako je riječ o proizvodno-tehnološkoj cjelini. Prema novom prijedlogu, u zakup na 50 godina idu i zemljišne table veće od 100 hektara, uz uvjet da ih čini jedna katastarska čestica, a to se radi, stoji u obrazloženju, kako bi se izbjegla obveza parcelacije.

98tisuća
hektara državne zemlje nudi se na prodaju

Umjesto da transparetnim javnim pozivom i razrađenim kriterijima sve raspoložive državne hektare proda poljoprivrednim gospodarstvima i na taj način potakne njihovu konkurentnost, Vlada i dalje luta u traženju modela održive zemljišne politike. "Cijela priča oko državne zemlje u krajnjoj je liniji bezvezna i u zapadnoj Europi nepoznata. Država je stavila šapu na nešto što ljudi koji se s time bave smatraju najdragocjenijim resursom jer ih je iskustvo naučilo da bez toga nema dodane vrijednosti. Zemljište je nešto što samo tržište može dobro regulirati, a država može pratiti razvitak i ubaciti se tamo gdje stvari iz nekog razloga krenu u neželjenom smjeru, primjerice, braniti zaštićeni karakter tih površina nasuprot tendencijama nesputanog urbaniziranja, golfiranja i slično", ističe makroekonomist Branko Salaj.

Alternativna misija Agencije za poljoprivredno zemljište, smatra Salaj, bila bi da "umjesto gubljenja vremena i energije na desetljetno administrativno i u biti birokratsko vrednovanje i iznajmljivanje podržavljenih, a bogme i grubo otetih, prostora - čim brže taj resurs prenese u privatno vlasništvo i stavi u pogon".Prodajom državnih hektara Vlada bi "servisirala" proračun, zarada bi se mogla kretati od 15 do više od 20 milijardi kuna. Državnim zemljištem sada trguje po 10-20 tisuća kuna za hektar, dok ono u privatnom vlasništvu postiže cijenu veću od 70 tisuća kuna. S cijenom i prodajom državnih hektara dosad nikada nije bilo problema. Naprotiv, državno bi zemljište prije izvuklo novac iz čarape nego IPO HEP-a ili HAC-a.

Najviše državnih hektara u Ličko-senjskoj županiji, čak 114 tisuća

Prema podacima Agencije za poljoprivredno zemljište, država je vlasnik 738.125 hektara. Najviše ih se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, čak 113.973, dok je na drugoj poziciji Osječko-baranjska županija s 85.486 hektara. Među top pet županija po hektarima u vlasništvu države uvrstile su se tri iz priobalja. Tako je na trećem mjestu s 73.510 ha Zadarska županija, slijedi Šibensko-kninska, gdje je 68.363 državnih hektara, dok je peta Splitsko-dalmatinska s 48.341 hektarom.