Ne proizvodimo vozila, a automobilska industrija zapošljava 10 tisuća osoba

Premda u Hrvatskoj nema kompanije koja proizvodi automobile, naravno ako izuzmemo pionirske početke tvrtki Dok-Ing i Rimac automobili na proizvodnji svojih električnih automobila, domaća automobilska industrija zapošljava između devet i deset tisuća radnika i ostvaruje prihode od gotovo četiri milijarde kuna, uglavnom izvozom svojih proizvoda.

Prema podacima Agencije za investicije i konkurentnost (AIK) hrvatsku automobilsku industriju trenutno čini stotinjak proizvođača od kojih velika većina proizvodi dijelove ili pruža usluge više rangiranim proizvođačima u automobilskoj industriji. Okosnicu čine mali i srednji specijalizirani proizvođači.

Automobilska industrija u nas nije klasificirana tako da se na jednom mjestu mogu pronaći svi podaci o proizvođačima. U AIK-u su na naš upit o broju zaposlenih u toj industriji naveli podatke iz Nacrta prijedloga Industrijske strategije Republike Hrvatske 2014.–2020. Tu je obuhvaćena djelatnost proizvodnje motornih vozila, prikolica i poluprikolica, a uključuje proizvodnju motornih vozila, proizvodnju karoserija za motorna vozila, prikolice i poluprikolice te proizvodnju dijelova i pribora za motorna vozila, a ova djelatnost 2012. je zapošljavala tri tisuće osoba. Međutim tom broju treba pridodati i još šest do sedam tisuća zaposlenih u tvrtkama koje nisu direktno klasificirane kao proizvođači komponenti za autoindustriju, a dio su automobilske industrije.
Malo je tvrtki iz Slavonije i Baranje

Među hrvatskim proizvođačima opreme i automobilskih dijelova malo je tvrtki s područja Slavonije i Baranje. Najpoznatije su svakako dvije tvrtke - Saint Jean Industries (SJI) u Slavonskom Brodu i Lipik Glas u Lipiku.

Francuski SJI u Slavonskom Brodu posluje od 2003. godine, a danas zapošljava oko 230 radnika. SJI proizvodi različite aluminijske elemente koji se koriste u automobilskoj industriji, a od prošle godine i dijelove kućišta turbopunjača za automobilske motore. Dijelovi nastali u Slavonskom Brodu ugrađuju se u automobile VW-a, Audija, Peugeota, Citroena, Honde, GM-a, grupe Hyundai-Kia, Renaulta, Forda, BMW-a, Volva, Aston Martina, Ferrarija...

Lipik Glas proizvodi vjetrobranska stakla i za najluksuznije automobile, kao što su Bentley, Aston Martin, McLaren, Lamborghini, Ferrari ili Alfa Romeo.

Najveći broj proizvođača dijelova pribora i opreme za automobilsku industriju okupljen je u AD Klaster, kojemu je na čelu direktor, dr. sc. Zlatko Hodak. U AD Klaster učlanjene su 22 tvrtke članice, koje zapošljavaju oko šest tisuća radnika i ostvaruju ukupan prihod od čak 3,8 milijardi kuna. Među njima su najpoznatije tvrtke AD Plastik, Boxmark Leather, Cimos P.P.C. Buzet, Feroimpex automobilska tehnika, HSTEC, Kostel promet, Sinel, TM... Članice AD Klastera proizvode za najveće svjetske proizvođače automobila. Uz proizvodne tvrtke, članice Klastera su i HGK te zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije.

Hodak napominje kako je prema svemu sudeći naša zemlja propustila šansu da dovede neke poznate proizvođače automobila koji bi ovdje otvorili pogone za montažu.

- Međutim, unatoč nizu nepovoljnih okolnosti u posljednih 20 godina, u Hrvatskoj se uspjela održati grupa proizvođača autodijelova kao dobavljača za prvu i drugu ugradnju. Ove tvrtke uspjele su usvojiti nove tehnologije te osigurati certifikate za kvalitetu koji omogućuju dugoročniju poslovnu suradnju s europskom autoindustrijom. Postojeće stanje i potencijali, tržišni i poslovni trendovi pokazuju da automobilski sektor ima mogućnosti i potencijale za razvoj proizvodnje komponenata za prvu i drugu ugradnju (TIER 1 i TIER 2) - kaže za naš list Hodak.

Značaj hrvatske automobilske industrije izuzetno je velik i zbog činjenice da se više od 90 posto proizvodnje tvrtki članica Klastera izvozi. Domaća automobilska industrija dijeli teškoće kao i sve druge prerađivačke industrije usmjerene na izvoz. Na pitanje koji su to problemi, Hodak navodi kako probleme izazivaju nerealno visoka vrijednost domaće valute, visoko fiskalno i parafiskalno opterećenje, nedostatak specijaliziranog kadra, nepovoljni uvjeti kreditiranja, nedovoljno ulaganje u istraživanje i razvoj, neučinkovita javna uprava i visoka razina administrativnih prepreka u zakonodavnom okviru.
Treba pomoći i država

Na naš upit što bi država mogla učiniti da pomogne automobilskoj industriji Hodak je kratko odgovorio: “Primjenom mjera gospodarske politike, koje će povećati konkurentnost tvrtki.”

Pojašnjava kako bi pomoć predstavljala promjena monetarne politike s deprecijacijom tečaja kune, zatim smanjenje poreza na dobit, ukidanje poreza na dividendu i smanjenje komunalnih naknada. Hodak drži da bi država mogla pomoći i poboljšanim uvjetima kreditiranja, posebice za ulaganje u istraživanje i razvoj, kao i kod kvalitetne pripreme operativnih programa i javnih poziva za projekte koji se financiraju iz EU fondova.

Iz AIK-a podsjećaju kako je ta agencija prošle godine osnovala 12 hrvatskih klastera konkurentnosti, među kojima je i klaster konkurentnosti automobilske industrije, a čiji je osnovni cilj upravo podizanje konkurentnosti unutar sektora.

“Jačanjem konkurentnosti samog klastera u cjelini, povećat će se konkurentnost svake pojedine članice, što će u konačnici pridonijeti i poboljšanju izvoznih rezultata cijelog sektora kao i poboljšanju poslovanja u cjelini”, zaključuju u AIK-u.