Najmanje 10% oranica nepreorano, upitni i prinosi i kvaliteta

Najmanje 10 posto hrvatskih oranica ovoga se proljeća neće zasijati, a najmanje 50 posto zasijat će ih se nekvalitetno jer vrijednost proizvedene robe više ne prati troškove ulaganja, kaže Mato Brlošić, predsjednik Udruge Brazda.

Tome u prilog idu i tvrdnje iz kutinske Petrokemije kako su posljednja dva tjedna prodali čak 30 do 40 posto manje kvalitetnih gnojiva nego inače. To znači da će seljaci sjetvu obaviti s više nekvalitetnog, dušičnog gnojiva koje iscrpljuje zemlju i nije dobro na dugi rok, ili s manjim količinama kvalitetnog, objašnjava Brlošić. U konačnici - i prinosi će biti lošiji - i po količini i po kvaliteti, a kako se svake godine većina kultura neplanski posije bez unaprijed osiguranog kupca, nije isključeno, spekuliraju neki, da će iz resornog ministarstva, kad krene žetva, ponovno imati vruću jesen. Jari ječam i šećerna repa već su posijani. Korektni odnosi s proizvođačima, besplatna stručna pomoć agronoma, osiguranje najkvalitetnijeg sjemena i svog potrebnog repromaterijala po povoljnijim cijenama od strane županjske Sladorane i drugih ugovaratelja "slatkog" biznisa, razlozi su što se sve više poljoprivrednika odlučuje upravo za šećernu repu, koja je jedna od rijetkih kultura za koju su parametri unaprijed poznati. Međutim, samo za tu kulturu zaduženja su najmanje 10.000 kuna po hektaru, kaže Brlošić.

Od ovoga tjedna intenzivirati će se sjetva suncokreta, soje i kukuruza, koji će, nakon što je jesenas posijano za oko 30.000 hektara manje pšenice, dok je uljana repica i te kako podbacila, biti glavna kultura na njivama - i 80-ak tisuća hektara više nego lani. Samo gnojivo za vagon kukuruza po hektaru, koji je lani imao tržišnu cijenu oko 60 lipa za kilogram, košta 4-5 tisuća kuna. Država od toga seljacima kompenzira 600 kuna gnojiva, izborenih nedavnim prosvjedima, dok su potpore smanjene 40 posto. Novca treba i za gorivo, zaštitna sredstva i sjeme, dodaje čelnik ZUSSB-a Antun Laslo, a da se pritom za većinu kultura i dalje ne zna ni za koga se ni za koliko sije. Tko je za to kriv, država ili seljaci, Laslo kaže da ne zna. No, koliko se čitav posao isplati, najbolje govori činjenica što su ovoga proljeća Agrokor, Žito i drugi veliki proizvođači odustali od kreditiranja seljaka. Tek je uljara Čepin nešto malo površina ugovorila sa seljacima te BC Institut za austrijsko tržište, doznajemo od Brlošića.

U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako ne očekuju velike oscilacije u sjetvi - seljaci uvijek kukaju, ali svejedno na kraju posiju. Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore uvjeren je pak kako uvoznici već sada mogu trljati ruke. Tvrdi da će nezasijano ostati i do 30 posto površina jer je puno seljaka koji bi zbog nesređenih papira za državno zemljište ove godine mogli ostati bez poticaja bez kojih se sjetva ne isplati.