Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2018

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vedran Stapić  

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Iz biblijskih vremena datira poslovica koja kaže da je najteže biti prorok u svom selu. Ovih dana zabilježili smo upravo suprotan primjer iz domene proizvodnje vina. Naime, Škrlet iz vinarije Voštinić-Klasnić je u samo nekoliko dana dobio najveće nagrade za kvalitetu. Prvo prošlog vikenda, 8. travnja na manifestaciji 2. ŠkrletOVO dobio nagradu NajŠkrlet 2017. A samo tjedan kasnije, ovog vikenda, je to isto vino ocijenjeno kao Šampion svih bijelih vina autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske. Velika priznanja za malog proizvođača.

Nasadi vinarije Voštinić-Klasnić nalaze se nedaleko Ivanić Grada na 195 metara nadmorske visine. Obrađuju 4,5 hektara vlastitih vinograda, a glavnina njih, više od 90% je pod sortom Škrlet. Isti su posađeni davne 1936. godine, a danas o njima skrbi četvrta generacija Voštinića – Tomislav Voštinić sa suprugom, sinom i kćerkom.

Imamo djedove zapise, koji nam danas pomažu, a govore o povijesti Škrleta u regiji Voloder-Ivanić. Stari spisi koji govore gdje su i kako cijepili i podizali naše vinograde, kaže Tomislav kojeg smo sreli na manifestaciji Vina od davnina u Laubi u Zagrebu.
4 generacija vinara u obitelji

Poznato je kako je tradicija važna u poslu, da se akumulirano znanje i stečena iskustva prenose i oplođuju. Ova obitelj svjedoči i kvalitetnoj nadogradnji s novim spoznajama, tehnologijama i načinima, a Tomislav je opisuje svoje iskustvo:

Mogu reći da sam zahvalan na cijelom tom iskustvu jer sam prolazio kroz život kroz sve segmente poslovanja. Dakle od samog vinogradarenja na onaj negdašnji način pa smo se razvijali, evoluirali, paralelno sa svim civilizacijskim spoznajama modernizirali tehnologiju u vinogradu i onda isto u napravili u podrumu. Sve do marketinga bez kojega danas nažalost ili nasreću ništa ne možemo.

Ova obitelj živi isključivo od vlastite proizvodnje vina, a saznali smo kakim se izazovima susreću na poslovnom putu:

Do sada smo egzistirali sami, dakle s vlastitom dostavom uz pomoć tvrtki koji prevoze vina. Od ove godine otvaramo suradnju i s nekoliko distributera. Nemamo problema s prodajom jer je Škrlet interesantna sorta sama po sebi i danas se prodaje relativno lako. Ne treba previše ulagati u marketing, ljudi kad kod nas probaju jednostavno dolaze i kupuju. I stvarno mislim kada kažem da sam zadovoljan.
Apeliram za manje papirologije

Jedino previše vremena gubimo zbog birokracije, administracije. Evo apeliram na sve moguće i nemoguće koje mogu pomoći da smanje tu papirologiju. Zbog nje odstupam od onog što bi trebao raditi. Umjesto da sam u vinogradu ili podrumu bavim se potpuno bespotrebnim i uzaludnim papirima. Kada toga ne bi bilo, bilo bi super.

Svjedoči Tomislav kako je nepovjerenje prema autohtonim sortama sada konačno iza nas. Proces etabliranja tekao je kroz niz godina. Zanimljiva je priča s početaka afirmacije ovih vina, odnosno kako je Škrlet dobio na važnosti tek kada su kući došla strana priznanja za ovu sortu. Naime, nekolicina vinara poslala je vino na ocjenjivanje u London, da bi se tek nakon tih uspjeha krenulo u širu promociju i prihvaćanje Škrleta. Posljedica toga je i današnje buđenje potražnje kod hotelijera i interes sommeliera.

Znamo da kad dođe turist na nekakav lokalitet naravno neće tražiti nešto što ima svuda nego nešto autohtono i domaće. Počinje se događati da naša vina možete danas naći na vinskim kartama u Dalmaciji. Hvala svima koji su shvatili da ne trebamo količine. Mi i izvozimo u Češku, Italiju ili Luksemburg, ali događa se potražnja i kod nas. To mi nešto jako ugodno - da imamo vrhunski proizvod i prodaju u našoj domovini. Sada se traže autohtone sorte i konačno one dobivaju prednost.

Ima brojne planove, ali kaže kako nema ambicija aplicirati za EU novac, odnosno javljati se na mjere Ruralnog razvoja. Oni isključivo koriste sredstva Zagrebačke županije, a prošle godine dobili su i sredstva Ministarstva turizma.

Moj cilj nije niti bio europski novac zato što on iziskuje velika očekivanja i to da radite po tuđim direktivama. Puno je i papira, a ja osobno nemam tu ambiciju. Želim ostati svoj čovjek i idem svojim putem. Ne mislim širiti proizvodnju. Rekao bih da smo mi razbili predrasude, prvi smo po pitanju škrleta s kasnom berbom, s prvim maceriranim škrletom s prvim pjenušcem od škrleta i naravno redovnom berbom koja vodeća. Imam i nove uratke koji će biti izbačeni kroz godinu dana.

Plan im je ostati na ovoj količini, ići na redukcije o vinogradu i još više poboljšati kvalitetu. Žele podići prodaju na vlastitom pragu jer nedavno renovirali vinariju. Cijeli koncept je nešto što u kontinentalnoj hrvatskoj ne postoji. Od same prezentacije vina pa do priče 6 etiketa isključivo od jedne autohtone sorte. Sorte Škrlet.


Komentari članka

Vezani članci

Zagorje čuva svoje najveće vinsko blago - i pretvara ga u turističku atrakciju

27.07.2026.

U Zagorju je otvoren vinski hotel s 11 soba, modernom kušaonicom, podrumom i prostorom za sastanke, a cijela je priča utemeljena na autohtonim vinskim sortama ove regije kojima je donedavno prijetilo izumiranje. Iza ovog važnog poduzetničkog pothvata, ali

Što s grožđem koje će uskoro u otkup: Panenić o aktualnim problemima u vinogradarstvu i vinarstvu

26.07.2026.

Iako je trenutno stanje u vinogradima, prema procjeni Tomislava Panenića, predsjednika Udruženja vinarstva HGK vrlo dobro i očekuje se još jedna uspješna vinogradarska godina, tržište pokazuje potpuno drugačiju sliku

Inovacija iz Agrolagune – prvo hrvatsko bezalkoholno vino

28.06.2026.

Agrolagunino bezalkoholno vino proizvodi se od grožđa iz vlastitih vinograda i vina proizvedenog u vlastitim podrumima

Najbolje boce traže put do šampionske titule. Baronova fešta dobiva ozbiljnu vinsku uvertiru

26.06.2026.

Čak 115 uzoraka vina od Pule do Kastva stiglo je na ocjenjivanje za 5. Smotru vina istočne Istre koja će se održati u sklopu Baronove fešte 26. srpnja u Svetom Martinu u općini Sveta Nedelja. Ovu manifestaciju najavili su na konferenciji za novinare u ime

Benvenuti imaju 22 hektara vinograda i ne navodnjavaju: Uzdaju se u kišu, ali i teran

18.06.2026.

Vina iz nove berbe, koja je lani za malvaziju bila nikada ranije, već 27. kolovoza, ali i veliku vertikalu terana iz magnuma od 2009. do 2016. godine istarske vinarije Benvenuti, predstavila su braća Benvenuti, Nikola i Albert u Zagrebu, gdje već tradicio

Tag cloud

  1. 2891 članka imaju tag turizam
  2. 2729 članka imaju tag hrvatska
  3. 1518 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1820 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2010 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1363 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1090 članka imaju tag menadžment
  15. 703 članka imaju tag tehnologija
  16. 1186 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 697 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 544 članka imaju tag porezi
  21. 371 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 560 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 409 članka imaju tag potpore
  26. 524 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 430 članka imaju tag vlada
  28. 460 članka imaju tag start up
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 515 članka imaju tag dzs
  38. 454 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk