Na tržištu se može opstati samo podizanjem kvalitete

Poljoprivredna zadruga »Vrbnik« iz Vrbnika na otoku Krku otkupila je ove jeseni rekordnih 930 tona grožđa žlahtine od svojih 140 članova po cijeni od 12 kuna za kilogram. Kako nam je rekao ravnatelj PZ-a »Vrbnik« Slavko Zahija, ovogodišnji urod je za čak 340 tona veći od prošlogodišnjeg kad su napunili 500.000 boca (0,75 litara) Zlatne vrbničke žlahtine. Iako je berba žlahtine okončana sredinom rujna, u podrumima PZ-a »Vrbnik« ovih dana već su počeli s punjenjem Zlatne vrbničke žlahtine koja se isključivo prodaje u bocama od 0,75 litara. Zahija je naglasio kako će ove godine napuniti 800.000 butelja tog vina, što je 300.000 više nego lani.

Inače, žlahtina je autohtona krčka sorta koja se uzgaja na području Vrbnika na površini od 100 hektara na kojoj se dobije oko 1200 tona toga grožđa. U Vrbniku ima pet proizvođača žlahtine koji godišnje tržištu ponude milijun butelja vina. Enolog PZ-a »Vrbnik« Marinko Vladić pojasnio nam je da mladoj žlahtini ne treba puno vremena da se formira kao vino za konzumiranje, odnosno da dođe u »top formu«, jer je riječ o laganom vinu svježeg voćnog okusa, koje je najbolje kad ga se popije u nekoliko mjeseci nakon punjenja u boce. Vladić je napomenuo da je ovogodišnje grožđe bilo dobre kvalitete, a da je u novom vinu dobro »uglazbljen« odnos kiseline (ispod pet grama po litri) i alkohola (od 10,8 do 11 posto volumena). Vladić i Zahija ponosno naglašavaju kako je PZ-ova žlahtina jedino vino visoke kakvoće u Hrvata koje se nudi u količini većoj od pola milijuna butelja. Žlahtina je, dodaju, najbolja svježa, a po okusu se ne može usporediti ni s jednim drugim vinom, osim donekle s talijanskim vrstama vinoverde, odnosno proseco. Proizvođačka cijena Zlatne vrbničke žlahtine je 35 kuna po boci, a Zahija tvrdi da neće biti poskupljenja.

PZ »Vrbnik« godišnje napuni i 5000 boca Zlatne vrbničke žlahtine - 'gran crue', a njihov ekskluzivni proizvod je pjenušac Valomet, odnjegovan 400 dana na morskom dnu, na dubini od 30 metara, gdje je temperatura 12 Celzijevih stupnjeva, kao i u podrumima. Vladić napominje kako je Valomet na svijetu jedinstveno pjenušavo vino koje fermentira pod morem, a jedinstven je i po tome što se u njega ne dodaje liker. Boca Valometa odnjegovanog pod morem prodaje se po cijeni od 1400 kuna, a odnjegovanog u podrumu PZ-a po 100 kuna. Zahija napominje kako se na tržištu može opstati samo podizanjem kvalitete proizvoda, a PZ je minulih godina uložio puno novca u tehnologiju fermentiranja grožđa, te u promjenu strukture vinskih sudova, kojih su ranije imali osam, a sada šezdesetak. U PZ-u »Vrbnik« ove su godine otkupili i 20 tona crnoga grožđa, lokalne sorte brajdica, koju na taj način žele sačuvati od zaborava.

Bečani popiju 30.000 butelja Zlatne žlahtine
I najmanji izvoz hrvatskih vina na tržište Europske unije je veliki uspjeh naših vinogradara, s obzirom na strašnu konkurenciju. PZ »Vrbnik« može se pohvaliti da godišnje izveze oko 50.000 butelja Zlatne žlahtine, od čega 30.000 u Austriju (Beč), a ostalo u Njemačku, te BiH. Žlahtinu u Beču najviše popiju Austrijanci koji su se na to vino naučili ljetujući u Hrvatskoj, posebice na Krku. Enolog Vladić je član Državnog povjerenstva za organoleptičko ocjenjivanje vina koja se stavljaju u prodaju u Hrvatskoj, te smatra da bi domaću proizvodnju trebalo zaštititi od poplave svakojakih uvoznih vina.

Naime, zbog nelojalne konkurencije vinarstvo spada u ugroženiji dio hrvatske poljoprivrede. Doduše, pomutnji na domaćem tržištu vina uveliko pridonose i neki domaći vinari koji kupuju jeftino makedonsko grožđe i vino, koje onda prodaju pod svoje, odnosno kao hrvatski proizvod. Prije svega riječ je o crnim vinima, a ove jeseni makedonsko grožđe prodavano je po nepune dvije kune za kilogram. Vladić kaže kako su u Njemačkoj poljoprivredne zadruge autoritet u vinogradarstvu, jer se isključivo bave preradom svog uroda. U PZ-u »Vrbnik« nemaju problema s prodajom, jer Zlatnu žlahtinu prodaju od berbe do berbe.