Minusi na kutjevačkom području omogućili ledenu berbu traminca

Puno toga se u vinogradu mora odigrati na pravi način kako bi ledena berba uspjela, a samo se rijetki vinari libe upustiti u takav pothvat.

Ipak, sreća se ove godine nasmiješila kutjevačkim proizvođačima koji su dio svojih parcela pod grožđem ostavili upravu za takva vina. Minusi i ovogodišnji prvi snijeg zabijelili su njihov kraj, a prema riječima Branka Mihalja šećera u moštu ima dovoljno da se može reći kako mu je ovogodišnja berba uspjela. "Ono što smo tražili ove godine od ovog malog vinograda traminca s oko 270 trsova, dobili smo“, zadovoljno ocjenjuje.

A da bi sve bilo po pravilu i proizvodnja rezultirala uspjehom, Poljoprivrednoj televiziji pojasnio je koji su sve uvjeti potrebni.

Temperatura ispod -7, a šećer iznad 127 oechsla
Prije svega temperatura zraka u zoni grozdova mora biti -7 °C, a idealno bi bilo da se takva zadrži barem tri dana za redom. Ipak, bitnija stavka od temperature po njemu je količina šećera u moštu koja ne smije biti manja od 127 oechsla (jedinica za mjerenje razine šećera, nap.a.). "Mi imamo nekih 160 što znači da smo na granici berbe prosušenih bobica“, kaže sugovornik. Trenutno mu je ovo 16. berba, a posebnu pozornost posvetio je graševini.

Nakon berbe slijedi pažljiva obrada kako bi se u vinu zadržala sva ona kvaliteta koju mu je priroda u procesu hlađenja i sušenja ostavila. Inače, kako pojašnjava Branko, traminac se zbog mirisnih nota koje su bitne, drži dan-dva 'na bobi' i onda ide na prešanje. Ono traje nekih 3-4 dana nakon čega slijedi fermentacija koja može potrajati i do godinu dana.

Mihalj je otkrio tajnu posebnosti njegovog vina. "Mošt će nam biti iscijeđen za otprilike tri dana, a poslije toga ide na samostalno vrenje, nema nikakvih dodataka kod njega. U početku ga zaštitimo sumporom i za mjesec dana će biti vino. Nkad ga ne pretačem i držim ga na talogu sve do stavljanja u bocu. Taj talog je hrana za vino“, naglašava i dodaje kako takva mogu dugo trajati.

Kada je riječ o boji, ona ovisi o sorti od koje se radi vino. Proteže se od slamnato žute dok je mlado preko zlatne do jantarne koje dođe starenjem. Karakterizira ga velika gustoća i jaka sirupnost, a arome su u spektru tropskog voća.

Cijene i do 100 eura po butelji
Zahtjevna i duga prerada, prinosi manji i do 10 puta nego što je to kod standardnih berbi, te velika potražnja na tržištu, rezultiraju visokim cijenama. Trenutno se prodaju po 300-400 kuna, no ona najkvalitetnija vina već nekoliko godina idu i više od 100 eura po butelji.

Upravo zato Mihalj naglašava kako bismo se u svijetu trebali istaknuti samom kvalitetom. Smatra da bi čak i ovo pandemijsko razdoblje mogli iskoristiti kao prednost osobito kada se radi o probijanju na europsko i svjetsko tržište.

"Korona nam je napravila velikog zla, ali to nam može biti i opomena. Rekao sam i ponovio sadašnjem ministru financija da nam posebno sada može pomoći. EU ima neke svoje posebne zakone po kojima moramo dozvoliti uvoz vina, ali sada se granice zatvaraju i mi to trebamo napraviti i spriječiti da nam krš bude na policama“, poručuje ovaj vinar.

Usprkos svemu njemu je korona donijela pojačanu prodaju na kućnom pragu kao i prodaju vina za poklon pakete tvrtkama.

"Ljudi piju i dalje, a možda čak i više“, zaključuje uz smijeh.