Malen pad prometa hrvatskih ugostitelja

Radi se o podacima za prvo tromjesečje, kada je pušenje još uvijek bilo dozvoljeno, tako da se zapravo još ne mogu saznati stvarni učinci zabrane.

Navedeni je ukupni promet u ugostiteljstvu u prvom tromjesečju ostvaren u 14.021 poslovnih jedinica (1.796 poduzeća/trgovačka društva i 12.225 radnji) s ukupno 64.227 zaposlenih.

Iz Zavoda pritom napominju da je ukupan broj zaposlenih u ugostiteljstvu pao za 1,6 posto, pri čemu je kod pravnih osoba taj pad iznosio 2,2 posto, a kod obrtnika 1,1 posto. Broj poslovnih jedinica statistički pak bilježi rast u odnosu na prvo tromjesečje lani za 4 posto. Promatrano po vrstama ugostiteljskih objekata najveći udjel u ukupnom tromjesečnom prometu od gotovo 37 posto ili 733 milijuna kuna imali su objekti u kojima se priprema i uslužuje piće.

Na drugom su mjestu s prometom od 625,5 milijuna kuna restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane, dok su treći hoteli i sličan smještaj s prometom od 524,1 milijunom kuna. Pritom su jedino restorani zabilježili porast prometa u odnosu na isto tromjesečje prošle godine, za 21,1 posto, dok je promet u hotelima i objektima za pripremu i usluživanje pića pao za 6,3 posto, odnosno 6,4 posto.

Među županijama najveći je promet u prvom tromjesečju ove godine od 525 milijuna kuna ostvaren u ugostiteljstvu Grada Zagreba, a slijedi Primorsko-goranska županija s prometom od 248 milijuna kuna. U Istarskoj je županiji taj promet iznosio 178 milijuna kuna, u Splitsko-dalmatinskoj 158 milijuna kuna, u Zagrebačkoj 103 milijuna kuna, a u Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji po 93 milijuna kuna. To je ukupno 1,39 milijarde kuna ili 70,3 posto ukupnog prometa ugostiteljstva.