Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2017

Majstori otišli za svojim mušterijama i za pet puta većim plaćama!

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivana SOLAR  

Majstori otišli za svojim mušterijama i za pet puta većim plaćama!

Ugraditi radijator za plinsko centralno grijanje, popraviti bravu na ulaznim vratima ili postaviti manju limenu nadstrešnicu na dograđeni objekt - u Osijeku je postalo gotovo nemoguća misija. Majstora svih struka sve je manje, a šačica onih koji su građanima dostupni “rasprodana” je mjesecima unaprijed te, u pravilu, prednost daje većim poslovima - jedinima od koje može živjeti i platiti radnike.

Na to do koje je mjere situacija ozbiljna, upozorava Osječanin kojega je, kaže, krajem rujna majstor za sitan popravak elektroinstalacija predbilježio tek za 19. prosinca!
Teško opstaju

- Oni koji nešto znaju raditi rukama otišli su u inozemstvo, za svojim mušterijama - upozorava predsjednica Udruženja obrtnika Osijek, Milena Cesar.

- Majstorima je već godinama teško opstati na ovome području. Rade od jutra do mraka, i to samo kako bi mogli poplaćati najosnovnije tražbine i ostvariti nekakav manji dohodak. Svojim zaposlenicima ne mogu ponuditi veće plaće, kojima bi ih zadržali, jer bi to značilo da moraju povisiti cijenu rada, a to je trenutačno nemoguće jer si građani sa svojim malim primanjima njihove usluge onda ne bi mogli priuštiti. I tako gube zaposlenike, pa i sami zatvaraju obrte i odlaze u inozemstvo, za poslom i boljom zaradom. Posebice ljudi srednjih godina, koji, kako se to kaže, znaju znanje. Ostaju tek oni stariji koji će uskoro u mirovinu. S druge strane, u škole koje obrazuju za deficitarna zanimanja, poput elektroinstalatera, plinoinstalatera, limara ili bravara, djeca se nerado upisuju ili joj to uopće ne pada na pamet. Za nekoliko će godina Osječani doista biti u situaciji da im neće imati tko obaviti jednostavne popravke - kaže Cesar.
Proglašeni viškom

Njezine riječi potvrđuje i jedan od malobrojnih majstora plinoinstalatera s osječkom adresom, Antun Rekić. Kaže, njegovi kolege masovno napuštaju Osijek u potrazi za boljim radnim uvjetima i zaradom. Jer već u susjednoj Austriji, a posebice u Njemačkoj, mogu mjesečno zaraditi pet slavonskih plaća u svome sektoru!

- U našoj struci, kako bi zadržao zaposlenika, odnosno da bi on bio zadovoljan i ne bi pomišljao na odlazak u inozemstvo, poslodavac ga mora platiti minimalno između pet i šest tisuća kuna. Što poslodavcu u stvarnosti znači izdatak od oko 12 tisuća kuna. Uza sve to, mimo tih 12 tisuća kuna mjesečno, poslodavca hladni pogon (alat, vozilo, atesti) godišnje stoji dodatnih 30 tisuća kuna. To si malo tko može priuštiti. Pa je stvarnost takva da dobri samostalni majstori mjesečno nemaju veću plaću od četiri tisuće kuna, što je njima malo, jer majstorski je posao prljav, težak, odgovoran i opasan. Posebice nakon što im se otvorilo tržište u zemljama EU te što su uvidjeli da u Austriji ili Njemačkoj za isti posao mogu zaraditi prosječno 2500 eura mjesečno, pa i više. Nije ni čudo što odlaze i što će, uvjeren sam, nastaviti odlaziti. A zamjene za dobre majstore nema. Kada je, prije osam godina, ekonomska kriza pogodila Hrvatsku, preko noći su u Osijeku majstori svih struka vezanih uz građevinarstvo, koje je doživjelo potpuni krah, masovno završili na burzi rada. Tada su njihova zanimanja proglašena viškom pa nitko ne potiče školovanje mladih u tim strukama, a “viškovi” su, paradokasalno, s vremenom postali deficitarna radna snaga - analizira Rekić.
Bit će i gore

Stoga ga, kaže, uoće nije čudo što Osječani i za manje popravke mjesecima čekaju majstora.

- Potražnja je velika, majstora malo, a cijena usluge niska zbog slabe platne moći građana. I tako se nikome ne isplati potrošiti pola radnog dana na, primjerice, ugradnju jednoga radijatora, pa će radije prioritet dati većem poslu, od jednog ili više uzastopnih dana, koji može i više naplatiti. Bojim se, uskoro nas više neće biti ni toliko da pokrijemo osnovne zahtjeve tržišta - zaključuje Rekić.


Komentari članka

Vezani članci

Trideset godina osječkog BIOS-a

28.10.2026.

Od početka djelovanja poduzetničkog inkubatora oko 400 tvrtki koristilo je BIOS-ovu infrastrukturu kako bi napravilo prve poduzetničke korake. Tvrtke iz BIOS-a zapošljavaju u ovom trenutku oko 900 radnika.

Broj računovodstvenih obrta porastao za 22,6 posto, ali stručnih radnika i dalje nedostaje

27.10.2026.

Broj obrta za računovodstvene i knjigovodstvene usluge u pet je godina porastao 22,6 posto, na 4.239 krajem rujna, no uredima i dalje nedostaje novih stručnih zaposlenika, upozoreno je ovog vikenda na 4. Susretu računovođa Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Kako je berba maslina u Bolu spojila slavonsko srce i brački kamen

26.10.2026.

Ova berba ima i duboku, tihu stranu. Svaki ubačeni plod u kašetu ujedno je i tiha molitva i prisjećanje na mladu Magdalenu, suprugu Ivana Pfeifera, koja je preminula prije četiri godine usred berbe

Cilj je imati dvadeset Wandijinih lokacija u sljedeće dvije-tri godine

26.10.2026.

U projekt koji se temelji na VR-u bračni je par uložio je 700-tinjak tisuća eura, pokusni projekt mogao bi se uskoro proširiti izvan RH

Anđelki Kopić iz Štitara vrijedno priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljstva

22.10.2026.

Na netom završenom 38. Kongresu ugostitelja i turističkih djelatnika Hrvatske obrtničke komore održanom u Poreču dodijeljena su vrijedna priznanje za izniman doprinos razvoju obrtništva i promicanju ugostiteljske i turističke struke. Među ponosnim dobitni

Tag cloud

  1. 2926 članka imaju tag turizam
  2. 2749 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1841 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1667 članka imaju tag izvoz
  10. 1332 članka imaju tag trgovina
  11. 1383 članka imaju tag industrija
  12. 1273 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1104 članka imaju tag menadžment
  15. 717 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 703 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 387 članka imaju tag kompanije
  22. 802 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 533 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 715 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  28. 466 članka imaju tag start up
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 536 članka imaju tag obrazovanje
  35. 442 članka imaju tag osijek
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk