Lovstvo kao velika turistička prilika

Hrvatskoj manjka bogatija i raznovrsnija ponuda sadržaja kontinentalnog turizma kako bi se poboljšala sadašnja struktura potrošnje lovaca koji u Hrvatsku, uz oko 60.000 domaćih lovaca, dolaze u lov na trofeje, ali pritom malo troše na druge sadržaje. No, za takvo što nužna je ne samo bolja organizacija i promocija Hrvatske na svjetskoj lovno-turističkoj burzi, nego i bolji uvjeti za razvoj lovnog turizma, jer lovac je gost koji troši i do tri puta više od običnog turista. Strani lovci u Hrvatskoj oko 70 posto potrošenog novca daju za odstrel divljači, dok tek 30 posto troše za turističke usluge i sadržaje. U svijetu su omjeri obrnuti, pa smještaj lovaca, ugostiteljske i vanpansionske usluge donose 70 posto prihoda, a čisti lov samo je 30 posto ukupne zarade.

Nakon povezivanja svih karika u lancu lovnog turizma može se se očekivati da svako od 1100 hrvatskih lovišta ugosti više od sedam lovaca-turista godišnje, koliko ih je prosječno bilo u 2007. godini. Cijene odstrela divljači i usluga u lovstvu unaprijed su poznate i fiksne i ne može se dogoditi da se tek nakon odstrela, kada divljač padne, lovac pogađa i dogovara s lovnikom o plaćanju. No, budući da cijene u lovnom turizmu nisu bitno različite od onih u našem okruženju, za veći priljev stranih lovaca trebalo bi pojednostaviti i graničnu proceduru, posebno što se tiče iznošenja divljači.

Lani je u Hrvatskoj lovilo oko 7000 stranih lovaca, većina njih u lovištima Hrvatskih šuma, no gospodarska kriza kao da i u toj grani turizma uzima maha. Recesija se već od 2008. osjeća u lovnom turizmu, jer je ta godina bila lošija od prethodne, posebno u Podunavlju, Podravini i u Slavoniji. Osjeća se i sve jača konkurencija susjednih, istočnih zemalja. Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Češka i Slovačka prepoznale su obrazac po kojemu je lovstvo moguće pretvoriti u visokoprofitabilnu granu gospodarstva, jer se uz lov i odstrel može zaraditi i kroz foto-safarije, razgledavanje lovišta i na mnoge druge načine, a moguće je naplatiti čak i promašaj u lovu.

Stoga u domaćoj ponudi valja objediniti sve raspoložive sadržaje te ih u suradnji s lovozakupnicima ponuditi lovačkim gostima. Svoj doprinos osuvremenjivanju dat će i Ministarstvo turizma osnivanjem Uprave za ruralni razvoj, kontinentalni i lovni turizam. Time se lovozakupnicima otvara još jedan put do novca namijenjenog za bolje korištenje prirodnih resursa, bolju komercijalizaciju fondova divljači te pokretanje novih programa lovnog turizma. Pri tome se lovoovlaštenici ne bi trebali vezati samo uz jednu ili dvije turističke agencije, nego trebaju surađivati s više njih, jer time raste mogućnost da u domaća lovišta stigne više stranih turista.

Najvrjednija državna lovišta
Najveći lovoovlaštenik u državi su Hrvatske šume, koje putem 22 otvorena državna lovišta i pet reprezentativnih uzgajališta divljači lovno gospodare na površini od 298.075 hektara. Ukupna lovna površina u Hrvatskoj rasprostire se na 3,730.385 hektara kopna. Hrvatske šume gospodare šumama u vlasništvu države na površini od 2,018.987 hektara, a lovišta Hrvatskih šuma zauzimaju oko osam posto od ukupne lovne površine. No, kada se govori o brojnosti krupne divljači, udio je puno veći jer u staništima na prostoru lovišta i uzgajališta divljači kojima gospodare Hrvatske šume obitava čak 40 posto te vrste divljači. Od krupne divljači u lovištima Šuma uzgaja se jelen obični i jelen lopatar, srna, divokoza, muflon, divlja svinja te smeđi medvjed, a posebnost je to što u lovištima Gorskoga kotara, Velebita i Velike Kapele žive sva tri velika europska predatora, smeđi medvjed, vuk i ris. Od sitne divljači ovdje obitava zec, fazan, divlja patka, kamenjarka, prepelica pućpura i druga pernata divljač. Uvezeni divlji zec iz Mađarske stoji 100 eura. Lovci iz Italije tradicionalno dolaze u lov na sve vrste sitne divljači, dok Austrijanci češće dolaze u lov na divlje svinje. Sve više lovaca stiže iz Španjolske, koji preferiraju individualnu organizaciju i pojedinačni lov krupne divljači, dok sve brojniji češki lovci ipak više vole dolaziti u organiziranim većim skupinama. Stižu, naravno, i lovci iz drugih zemalja, a zanimljiva im je sva krupna divljač naših staništa.