Liberalizacija pred vratima Europski vlakovi stižu u Hrvatsku, vlakovi HŽ-a mogu u EU

Europska željeznička agencija (ERA) u budućnosti će dobiti značajniju poziciju i funkcionirat će po principu »sve na jednom mjestu«. Standardi koje će donositi i certifikati koje će izdavati željezničkim operaterima vrijedit će na svim europskim željeznicama. Sada, pak, odobrenja operaterima kao i sigurnosna rješenja izdaju zemlje članice Europske unije. Jačanje uloge ERA-e samo je jedan od elemenata 4. željezničkog paketa, seta šest zakonskih prijedloga što ih je nedavno usvojila Europska komisija.

Prijedlog Komisije, prije no što krene u primjenu, treba odobriti Europski parlament, ali i vlade zemalja članica. Želja je EK smanjiti administrativne troškove željezničkih tvrtki te olakšati ulazak novih operatera na tržište. Osim toga, zakonskim se izmjenama jača uloga upravitelja infrastrukture koji će biti zaduženi kontrolirati sve funkcije baze željezničke mreže, od planiranja investicija u infrastrukturu, svakodnevnog rada i održavanja, kao i planiranja voznog reda. Od konca 2019. godine, pak, predlaže se potpuna liberalizacija domaćeg putničkog željezničkog prijevoza, kako bi se potaknuli učinkovitost, inovacije te putnicima osigurala bolja vrijednost za novac. Željezničke kompanije, potpunom liberalizacijom u putničkom prijevozu, moći će ponuditi svoje usluge diljem EU. Iako to danas zvuči nevjerojatno, s obzirom na stanje domaćeg operatera u željezničkom putničkom prijevozu, HŽ Putnički prijevoz u budućnosti bi mogao u nekoj europskoj zemlji ponuditi konkurentsku komercijalnu putničku uslugu ili sudjelovati na natječaju za ugovore o javnim uslugama željezničkog prijevoza. Takvi ugovori na svim željezničkim tržištima »pokrivaju« više od 90 posto putničkog prijevoza i za njih će se obavezno raspisivati natječaji. I kao što bi HŽ Putnički prijevoz mogao voziti neku lokalnu liniju u Italiji, Austriji ili kojoj udaljenijoj zemlji EU, tako bi i operateri iz tih zemalja mogli potući HŽ Putnički prijevoz na domaćem terenu.

Hrvatska još samo pet mjeseci ima zatvoreno tržište željezničkih usluga. Novi igrači, i to prije svega u teretnom prijevozu, mogu se pojaviti ulaskom u EU. Liberalizacija će, prema procjenama, HŽ Cargu uzeti oko 30 posto kolača teretnog prijevoza. Međutim, s prosječnom komercijalnom brzinom vlakova od 40 kilometara na sat, a u teretnom prijevozu i manje, domaći operateri vjerojatno će još dosta vremena imati primat na domaćoj željezničkoj mreži. Odnosno, ulazak stranih operatera ovisit će o podizanju kvalitete infrastrukture za koju su planovi veliki, i to ne samo na koridorskim prugama. Prema projekcijama HŽ Infrastrukture, samo do konca 2016. godine u infrastrukturi se namjerava uložiti 10 milijardi kuna, od čega bi se 7,5 milijardi kuna investicija osiguralo kroz EU fondove. No, i domaći željeznički prijevoznik gleda u budućnost, koja je s današnje pozicije daleka. Dovoljno je samo znati da se, primjerice, karta za putovanje ne može rezervirati putem interneta ili da je prosječna starost vlakova u gradsko-prigradskom prijevozu odavno premašila 30 godina. Vozni park, s liberalizacijom ili bez nje, treba modernizirati. U protekla dva mjeseca tako su objavljeni natječaji za nabavu 44 elektromotorna i dizelelektrična-motorna vlaka. Oni bi u prometu trebali biti polovicom iduće godine, odnosno tijekom 2015. godine. Nakon toga, HŽ Putnički prijevoz planira nabaviti još 104 vlaka, a cilj je do kraja 2019. godine u potpunosti zamijeniti klasičnu vuču elektromotornim i dizel motornim vlakovima.

»Paralelno se uz modernizaciju voznog parka radi na osuvremenjivanju sustava za prodaju karata, primjerice na stabilnim automatima (kartomatima), putem mobilnih uređaja, rezervacija i prodaja putem interneta, mobilna aplikacija za informiranje putnika o voznom redu i kašnjenju vlakova«, vele u HŽ Putničkom prijevozu. Svi ti procesi, navode, počinju tijekom ove godine