Kukuruz koji seljaci sada beru nije za stoku - posebno ne za svinje

Proteklih su dana na području Slavonije mnogi poljoprivrednici krenuli u berbu kukuruza, koji nisu stigli ili pak nisu ni mogli zbog prekomjerne vlage obrati jesenas.

Kako navodi Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, to i nije baš tako neuobičajeno jer se znalo već događati da se manji dio površina obere u siječnju ili početkom veljače.

- Međutim, ove se godine u berbu krenulo na mnogo većim površinama nego prije. Naime, prema nekim procjenama, jesenas je ostalo neobrano na području cijele Hrvatske čak 40 posto kukuruza od ukupno zasijanih više od 250.000 hektara - rekao je Brlošić te je dodao kako za sada nema pojave aflatoksina, ali da prijete neke druge plijesni koje najviše šteti svinjama.

Što se tiče područja Osječko-baranjske županije, Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, kaže kako je jesenas kukuruzom bilo zasijanih oko 75.000 ha.

- Prošla je godina bila izrazito kišna zbog koje se nije moglo u polja, a i otkupna cijena kukuruza bila je vrlo niska. To su samo neki od razloga što poljoprivrednici nisu mogli obrati kukuruz jesenas. Grupe FAO 300 i 400 kukuruza polovinom studenoga imale su između 17 i 20 posto vlage, a FAO grupa 500 i više od 25 posto. Oni poljoprivrednici koji su takav kukuruz skidali zbog previsokih troškova sušenja po kilogramu su dobivali i do 50 lipa manje - rekao je Nad te je dodao vezano uz berbu u siječnju kako struka upozorava na ponovnu moguću pojavu bolesti te da kukuruz koji se sada ubire nije za ishranu stoke, posebice ne za svinje.

ANTE NEVISTIĆ

mr. sc., vlasnik tvrtke Inspecto d.o.o.

Vezano uz berbu kukuruza rod 2014., nije uočena značajna pojavnost aflatoksina, ali je zbog izrazito kišnog, vlažnog ljeta detektiran veći postotak fuzarijskih mikotoksina (DON, zearalenon, fumonizin), koji se kreću u granicama preporučenim za hranu za životinje. Za očekivati je da će i u siječanjskoj berbi biti veća količina fuzarijskih mikotoksina od preporučene vrijednosti određene za hranu za životinje (Preporuka 576/2006 EU komisije). Posljedice korištenja krmiva s povišenom količinom aflatoksina (s najvećim značenjem aflatoksina B1) - kukuruz rod 2012. najviše se odrazilo na govedarstvo zbog pojavnosti aflatoksina M1 u mlijeku koja je prelazila Pravilnikom određene granice. Od navedenih fuzarijskih toksina, vezano uz hranu za životinje, najniži kriterij odnosi se na hranu za svinje zbog njihove osjetljivosti u odnosu na druge životinje i posljedice konstantnog uzimanja hrane koja sadrži DON, zearalenoni fumonizin, ove bi godine mogli imati veći utjecaj na svinjogojstvo nego na govedarstvo.

40 %
kukuruza nije od ukupno zasijanih površina obrano jesenas

250
tisuća hektara zasijano je pod kukuruzom prema procjenama u RH lani