Koprivnica: Kokošji izmet prerađuju u gnojivo

Prije 27 godina u koprivničkom prigradskom naselju Reka otvorena je mala farma za proizvodnju jaja. Danas to je velika suvremena farma sa 60 tisuća nesilica. Uz vlastitu mješaonu stočne hrane, proizvodnju struje preko solarnih panela, vlasnici farme završili su još jednu veliku investiciju - kokošji izmet prerađuju i pretvaraju u organsko gnojivo. Povrat ulaganja od 75 posto očekuju iz Mjere 4.1.2 Programa ruralnog razvoja.

Obitelj Milanović iz Koprivnice 1993. godine pokrenula je proizvodnju konzumnih jaja. Počeli su s četiri tisuće kokoši nesilica i godišnjom proizvodnjom od oko milijun konzumnih jaja. Danas na njihovoj farmi 60 tisuća kokoši na godinu proizvede oko 15 milijuna jaja. Za rast i razvoj farme u nekoliko su navrata koristili su novac iz europskih fondova. I sada je tako! Natječajem iz mjere 4.1.2 koja se odnosi na zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva kako bi se smanjio štetan utjecaja na okoliš Milanovići su ostvarili još jedno ulaganje.

- Da napravimo projekt za, po nama, najučinkovitije zbrinjavanje stajskog gnoja, s kojega bi u procesu koji traje 30 dana dobili čisto organsko gnojivo bez ikakvih primjesa, dnevno vozimo gnoj u ovaj objekt nakon 30 dana, sa 70 posto početne vlage dobijemo suho organsko gnojivo, kaže vlasnik farme Saša Milanović.

Riječ je o suvremenoj tehnologiji prerade stajskog gnoja. Strojevi za obradu stigli su iz Japana i prije nekoliko dana tim Japanaca završio je montažu. Od njih je doznao da je ovo ujedno i jedino i najveće postrojenje s takvom tehnologijom za preradu gnojiva u Europi. Sad još samo čekaju uporabna dozvola i proizvodnja organskog gnojiva na farmi Milanovićevih može krenuti.

- Svaki dan vozimo 15 tona svježeg stajskog kokošjeg gnojiva. Na njega dodajemo 20 posto suhog materijala koji imamo tu pripremljen da bi se početna vlaga stajskog gnojiva skinula a 70 posto, u prvih 20 metara upuhuje se topli zrak gdje se pokreće, rekao je Milanović.

Rezultat trideseto dnevnog procesa bit će kvalitetno domaće organsko gnojivo! Čini se to odlična vijest za domaće tržište na kojem se većinom gnojivo iz uvoza. Ali, kod nas nije baš sve tako jednostavno, pa gnojivo iz ove farme još najmanje.

- Mjera nam ne dozvoljava da višak smijemo prodavati jer ne smijemo ostvarivati financijsku korist. To su odredbe, tko ih je potpisao ne znam, mi smo zadovoljni jer smo dobili povrat od 75 posto. Ne želimo ugrožavati mjeru da nam netko kaže da moramo vratiti, moramo se pridržavati jer da nije te mjere bilo mi u to ne bi niti išli, objasnio je.

Saša je druga generacija obitelji Milanović u ovom poslu. Kada su njegovi roditelji otvorili farmu njegov je posao bila prodaja jaja na farmi. Danas kada su roditelji u mirovini on je preuzeo odgovornost upravljanja farmom i ostvarivanja vlastitih vizija rasta i razvoja farme.

- Nije bit u tome da samo gradimo farme pa ne znamo kud ćemo s robom, nego smatramo da bi trebalo zaokružiti da budemo samoodrživi. Uz jaja proizvodimo i električnu energiju za svoju farmu, planiram da ćemo i s ovim, organskim gnojivom imati i veće prinose i postati samoodrživi, rekao je.

Uz to planira gradnju novih farmi, a za njih već ima i građevinske dozvole. Zemljište uz postojeću farmu spremno čeka početak radova.

Želja nam je i dalje prijavljivati se na natječaje za ruralni razvoj. Međutim, sjeverozapadna Hrvatska je prerazvijena i na ovoj lokaciji dobijemo jedan bod, a da smo na nekoj drugoj dobili bi sedam ili osam, a to nam puno znači u natječaju. Kao odgovorni poslodavac bojim se ići u investicije bez subvencije, zaključio je.

Na farmi je sada zaposleno 17 ljudi, a s novom investicijom za preradu organskog gnojiva otvorit će se i nova radna mjesta.