Kolinja će biti manje, a cijene suhomesnatih proizvoda će rasti

Uzgajivači vjeruju da će zbog pojave ASK-a doći do poskupljenja svinjskog mesa, no ono će biti kratkoročno

Zbog pojave afričke svinjske kuge (ASK) u dvije slavonske županije, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj, do sada je eutanizirano oko 20 tisuća svinja, pa stanovnici Slavonije i Baranje strahuju da bi na zimu mogli ostati bez svojih tradicionalnih delicija - šunke, slanine, kobasica i kulena. Boje se da će mnogi mali uzgajivači svinja zbog straha od zaraze ili pojačanih mjera zaštite morati odustati od kolinja i da bi cijene suhomesnatih proizvoda koji stignu na tržiše mogle dosegnuti astronomske razmjere.

Njemačka burza

Osječanin Mario svake godine od prijatelja iz Baranje, malog uzgajivača svinja, kupi cijelo svinjče žive vage od 130 do 150 kilograma, koje na tradicionalan način obrade na njegovu imanju. "To dogovorimo već u proljeće, tako da se u ovo vrijeme ne moramo brinuti što ćemo na zimu. Dio krmenadli i rebara ostavimo za zamrzivač, bude nešto masti i čvaraka, a sve ostalo ide u kobasice, krvavice, šunke i kulenove seke", priča Mario, dodajući kako je za sada sve u redu, no da je opasnost od pojave svinjske kuge još prilično visoka. Mario tvrdi da mu suhomesnate proizvode od svinjskog mesa, kolikogod ih voljeli, nikako ne bi bilo isplativo kupovati pojedinačno na tržnici. "Lani je kilogram kulena bio više od 200 kuna, a sušenih kobasica 80 kuna i više. Bojim se da će sada cijene eksplodirati i da neće biti za svačiji džep. Okrenut će se ljudi kupnji industrijskih proizvoda u trgovačkim centrima, čija je cijena niža, ali kvaliteta daleko slabija od one domaćih proizvoda", smatra Mario.

Stručnjaci, ali i sami uzgajivači svinja, vjeruju da će zbog pojave afričke svinjske kuge doći do poskupljenja svinjskog mesa, no da će ono biti kratkoročno. Trgovački lobiji htjet će iskoristiti ovu situaciju kako bi dodatno zaradili na uvozu jeftinije svinjetine na europsko tržište. Naime, Hrvatska nema dostatnu proizvodnju svinjetine i gotovo polovinu svojih potreba pokriva uvozom, što znači da cijenu diktira zajedničko europsko tržište. Relevantne su cijene s njemačke burze, na kojoj cijena svinjetine već dva mjeseca stagnira, s tim što je prošlog tjedna došlo čak i do blagog pada. Kilogram žive vage na njemačkoj je burzi dva eura. Razlog tomu je znatan pad cijena žitarica i kukuruza, što znači i pad cijena stočne hrane, odnosno ulaznih inputa u stočnoj proizvodnji.

Goran Jančo, predsjednik udruge svinjogojaca OBŽ-a, kaže da su svinje koje su eutanizirane bile mahom velike svinje iz manjih domaćinstava, namijenjene za kolinje i tradicionalne suhomesnate proizvode. "Takvih svinja u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i dijelovima Osječko-baranjske županije bit će manje, i tu je realno očekivati da će, s obzirom na to da je to i inače skuplja proizvodnja, doći do poskupljenja tovljenika. Međutim, onih kategorija na koje se odnosi najveći dio proizvodnje, a to su svinje težine od 115 do 130 kilograma, bit će dovoljno. No bit će ih dovoljno jer Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji svinjskog mesa i ne možemo nimalo utjecati na cijenu svinjskog mesa", tvrdi Jančo.

Navodi kako se sve mesne industrije i svi proizvođači vode burzovnim cijenama svinjetine. "Najrelevantnija je cijena njemačke burze. Što će u budućnosti biti, teško je predvidjeti, ali ovi događaji u Hrvatskoj zasigurno neće utjecati na stanje njemačke burze. Ono na što će ova situacija utjecati su tradicijska kolinja, jer takvih kategorija svinja bit će znatno manje. Bit će definitivno manje svinjokolja, a to će značiti i porast cijena tih proizvoda", zaključio je Jančo.

Odšteta što prije

Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske (SUSH) Damir Jagić upozorava da, što se tiče kolinja, treba biti malo oprezniji kako se kuga ne bi proširila i na ostale dijelove zemlje. Ističe da je cijena svinjetine u Europi na višim razinama, a da je problem kod nas nizak standard i što mnogim obiteljima to postaje nedostupan prehrambeni artikal. "Cijena će vjerojatno ići nešto gore. Prihvatili smo zajedničko tržište, proizvodimo toliko koliko proizvodimo i Hrvatska ne može utjecati na cijenu uvoznog mesa, nemamo mehanizme. Orijentirali smo se na uvoz i nije dobro da smo ovisni o hrani koja se uvozi. Ako uzmemo u obzir da tri pečena kukuruza na moru koštaju tri eura, koliko onda mora koštati kila mesa, od koje se može najesti cijela obitelj? Cijena nije previsoka, nego je naš standard prenizak", poručuje Jagić.

Naglašava također da je cijena stočne hrane pala, ali da mi nemamo stočnog fonda i krmača koje bi u kratkom roku mogle podići našu proizvodnju. "Da se sada donesu neke mjere, treba godina i pol ili dvije da se podigne proizvodnja", smatra Jagić.

Napominje da je i država sada počela uviđati da treba pomoći uzgajivačima svinja, pogotovo u dvije županije, da se što prije stane na noge. "Sada se moraju prihvatiti mjere koje predlažemo, a ne kada prođe svinjska kuga, jer će tada biti kasno. U Brodsko-posavskoj županiji neko vrijeme nema pojave žarišta i već sada treba gledati kako da se te ljude uključi u tržište. Nešto je veći problem u Vukovarsko-srijemskoj županiji, jer se javljaju nova žarišta. To se treba što prije riješiti. Za mene, osobno, godina dana čekanja za novi početak dug je period i u tom vremenu treba te ljude obeštetiti", zaključuje predsjednik SUSH-a.