Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Svi 2022

Katastrofalne štete nakon tuče kakva se ne pamti desetljećima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Lidija Aničić  

Katastrofalne štete nakon tuče kakva se ne pamti desetljećima

Olujno nevrijeme praćeno vjetrom, kišom i tučom zahvatilo je u srijedu navečer nekoliko hrvatskih županija, ponajviše u sjevernoj Hrvatskoj, no štete nije pošteđen ni dio Slavonije. Oluja je najviše problema izazvala u Krapinsko-zagorskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji.

Razbijena vozila

No šok je nakon neprospavane noći nastupio i među stanovnicima Osječko-baranjske županije, točnije, valpovačkih "belih sela". Stanovnici Marjančaca, Ivanovaca i Zelčina zgroženi su u četvrtak ujutro promatrali posljedice nezapamćene tuče, koja se na njihova sela i dio Valpova sručila u srijedu navečer. U vremenu od 19.05 do 19.50 u nekoliko je navrata padala iznimno krupna tuča, od one veličine oraha pa sve do one poput teniske loptice. Uništeni su usjevi, vrtovi, voćnjaci i povrtnjaci, krovišta na nekim objektima, a na gotovo svim automobilima, pa i nekim traktorima, koji su u vrijeme tuče ostali na otvorenom, razbijena su prednja i stražnja vjetrobranska stakla, a na limariji su ostale trajne štete i udubljenja od leda.

Pedesetogodišnji pčelar Dalibor Vidaković iz Marjančaca priznaje da ujutro nije imao snage obići svoj voćnjak, posebice nakon što je od sumještana čuo da su štete oko 70 posto. "U svom životu takvo nešto nisam doživio, jer osim što je led bio krupan, padao je u nekoliko naleta dugo vremena, pa taman kada bismo pomislili da je gotovo, naišao bi novi val, s još krupnijim primjercima, koji su uništili sve uokolo", priča Vidaković, dodajući kako za sada pouzdano zna da su im u obiteljskom vrtu nasadi krumpira potpuno uništeni i bez mogućnosti za oporavak, ali i dobar dio mladog povrća. Nada se da će se dio toga ipak možda oporaviti, no nade nema za grožđe, višnje, šljive, čiji su mladi plodovi, nakon što je tuča protutnjala, ostali ležati na zemlji.

Očaj zbog ove situacije dijeli i njegov vršnjak, poljoprivredni proizvodač iz Marjančaca koji je želio ostati anoniman, koji nam je tek poručio da su već na prvi pogled štete na usjevima goleme i da nada ostaje samo onima koji su na vrijeme osigurali sve svoje usjeve. Iako kaže da je kišu žedna i suha zemlja željno čekala već tjednima, na ovih 40 litara kiše po četvornom metru, koliko je palo u srijedu navečer, a što je istinski bilo potrebno, uz goleme štete od leda, sada se gleda drugim očima i čeka proglašenje elementarne nepogode.

Jedan od tri brata Pavošević iz Ivanovaca koja zajednički obrađuju oko 300 hektara zemlje, Pavo Pavošević, koji je zagazio u peto desetljeće života, također ne pamti ovakvu "salauku", kakve se ne sjeća ni njegov 76-godišnji otac. I oni su u četvrtak bili zauzeti obilaskom svojih oranica, na kojima je zabilježena različita visina šteta. "Najstrašnije je bilo u samim naseljima Marjančaci, Ivanovci i Zelčin te na potezu od zelčinskog do ivanovačkog groblja. Na tom dijelu kojim je prošla tuča na nekim kulturama štete su i 100 posto. Pšenica u klasanju prebijena i istučena leži na zemlji, kao i kukuruz, a ogromne su štete i na uljanoj repici te suncokretu. Ljekovito bilje i nasadi pod kamilicom u okolici također su potpuno uništeni", priča Pavo, dodajući da to nisu i jedine štete koje je od tuče u srijedu navečer pretrpjela njegova obitelj, koja već godinama osigurava sve usjeve. U njihovu su dvorištu golemi komadi leda razbili krovne ploče kojima su pokrivene gospodarske zgrade u kojima im je strojni park i poljoprivredna mehanizacija, tako da ih ubrzo čeka i kompletna obnova krovišta.

Od uroda - ništa

Štete se zbrajaju i u obitelji Josipa Štefića u Marjančacima, čija obitelj obrađuje stotinjak jutara zemlje u okolici. Za njih je ova godina u smislu očekivanja uroda od poljoprivrednih kultura definitivno završena, a ništa bolja situacija nije ni u njihovu vrtu u kojem uzgajaju povrće za vlastite potrebe te u pomno uređenom dvorištu, u kojem sada imaju "kolekciju" uništenog cvijeća i ukrasnog bilja. Josip dodaje da se u njegovu selu stariji sjećaju da je slična tuča bila 1982., no puno slabijeg intenziteta nego ova, od koje će se zasigurno još dugo oporavljati.

Potaknuti najnovijim događajima, iz Povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Valpova uputili su poziv pravnim i fizičkim osobama za prijavu šteta od tuče 25. svibnja. Nastale štete trebaju se u roku od osam dana prijaviti valpovačkoj gradskoj upravi, na adresi Matije Gupca 32, svakog radnog dana od 8 do 15 sati, kako bi gradsko povjerenstvo moglo procijeniti štetu i podnijeti prijedlog za donošenje odluke o proglašenju prirodne nepogode za područje Grada Valpova. Uz prijavu štete potrebno je ispuniti propisani obrazac te priložiti list A i B iz sustava ARKOD, odnosno posjedovni list ako je šteta nastala na zakupljenom zemljištu.


Komentari članka

Vezani članci

Počinje sezona svinjokolja: Svako kolinje obvezno je najaviti 48 sati ranije

05.11.2026.

Pad temperatura uvod je u sezonu svinjokolja, koja samo što nije počela. Rekao je to nedavno i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić prilikom predstavljanja akata iz nadležnosti Ministarstva i najavljivanja sastanka Stožera za ASK, p

Mihelić: Nije najvažnije koliko proizvodimo, nego koliko nam od proizvodnje ostaje

05.11.2026.

Problem nije u tome što Ministarstvo rješava svakodnevne krize već kada gašenje požara postane zamjena za planiranje budućnosti, stoji između ostalog u reakciji predsjednika HPK na kolumnu Ivana Malića

HBOR otvara kredite za preradu hrane uz otpis do 40 posto glavnice

28.10.2026.

Prijave počinju 28. listopada, a prerađivačima mesa, žitarica, voća i povrća dostupno je ukupno 18,6 milijuna eura

Čepinski kupus više nije samo kralj zimnice: Zaštićen je u EU, a Čepin mu priprema veliki povratak

23.10.2026.

Čepinski je kupus još od doba Turaka, kada se njime kao valutom trgovalo, pa sve do danas, kada je taj kralj zimnice zaštićen europskom markicom izvornosti, bio posebno cijenjen

Jesenska sjetva u znaku nedostatka vlage: Zbog ovoljetne suše pao je prinos svih ratarskih kultura

21.10.2026.

Ova je godina najvjerojatnije najhladnija godina do kraja stoljeća. S ovom, nimalo optimističnom prognozom za budućnost poljoprivredne proizvodnje prof. dr. sc. Bojana Stipeševića s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti zaključena je konferencija z

Tag cloud

  1. 2932 članka imaju tag turizam
  2. 2752 članka imaju tag hrvatska
  3. 1539 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1599 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1387 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 555 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 569 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 416 članka imaju tag potpore
  27. 466 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 431 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 444 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk