Kakvi su planovi razvoja Belja plus dok kupci Fortenovine poljoprivrede čekaju u redu

Kakve veze imaju proizvodnja mlijeka i rajčice? Odgovor smo pronašli u Baranji, na farmi Mitrovac, koja posluje u sklopu Fortenovinog Belja plus. Naime, u bioplinskoj elektrani od kravljeg izmeta proizvodi se energija za zagrijavanje staklenika, u kojem se uzgajaju rajčice. Samo prošle godine mliječno govedarstvo Belja zajedno s kooperantima isporučilo 43,5 milijuna litara mlijeka u beljske mljekare. A u stakleniku u susjedstvu na 4,5 hektara bumbari su još u veljači svoje odradili, i već više od mjesec dana beru se rajčice iz hidroponskog uzgoja. Ta 'trajna berba' potrajat će sve do prosinca.

Svaka biljka prosječno daje 19 kilograma rajčice, a proizvodnja po četvornom metru je 62 kilograma što je, tvrde u Belju, izvrstan rezultat i u svjetskim razmjerima. Inače, stabljika naraste i do osam metara, pa se berba obavlja na 'katovima', i niži obrani dijelovi namataju se na dnu, pa beračima ne trebaju ljestve.

- Beremo rajčice četiri dana u tjednu i svaki tjedan planiramo ubrati oko 80 tona– objašnjava Robert Marković, rukovoditelj Staklenika Mitrovac: - Prošle godine proizveli smo 20 posto više od plana, a ove godine očekujemo dodatno povećanje.

Belje plus najveći je poslodavac u Osječko-baranjskoj županiji sa 1600 zaposlenih na sedamdeset proizvodnih lokacija. Prošle je godine ostvareno 1,57 milijardi kuna prihoda (rast od desetak posto), i iskazana je dobit od 23,6 milijuna kuna (za razliku od minusa u 2020. od 48 milijuna)

Na dvadeset tisuća hektara oranica 2021. proizvedene su rekordne količine ječma, pšenice i šećerne repe. Ima trećinu udjela u domaćoj proizvodnji tovljenika i u njemu naglašavaju kako potiču i kontinuiranu suradnju s kooperantima diljem Hrvatske.

Uz mljekaru u Belome Manastiru od prošle je godine u sastavu Belja plus i osječka mljekara preuzeta zajedno s kooperantima od Megglea, koji je odustao od proizvodnje u Hrvatskoj. U Belome Manastiru i dalje se proizvodi ABC svježi krem sir​, a mljekara u Osijeku počela je proizvoditi mliječne proizvode 'Kravica Kraljica'. To je u samo šest mjeseci, tvrde u Belju plus, 2021. postao brend koji najbrže raste u Hrvatskoj. Naravno, Belje se ne može zamisliti bez pogona za proizvodnju trajnih kobasica i slanina te vinogradarstva i vinarstva.

Predsjednik Uprave Belja plus od veljače je Tihomir Adam, iskusni kompanijin menadžer koji je Andreja Deana zamijenio i na čelu nadzornih odbora Vupika plus, PIK-a Vinkovci plus i Vinke plus. Dean je napustio Fortenovu, a na njegovu poziciju izvršnog direktora zaduženoga za cijeli poljoprivredni sektor nije imenovan nitko. Fortenovina poljoprivreda u središtu je pozornosti zbog navodne pripreme cijeloga kompleksa za prodaju. Zainteresiranih kupaca ne nedostaje: Pavao Vujnovac povećava vlasnički udjel u Fortenovi; Darko Aračić za Lider je potvrdio da je požeški Agronom, odnosno njegov većinski vlasnik češki Agrofert, zainteresiran; u tom kontekstu redovito su se spominjali Marko Pipunić, mađarska OTP banka, pa i srbijanski 'kralj mesa' Petar Matijević, ali njega, navodno, zanima samo Vupik. Kuloari su kao najozbiljnije kandidate za kupnju Fortenovine poljoprivrede spominjali obvezne mirovinske fondove. U međuvremenu je, nakon ruske invazije na Ukrajinu, Indotek grupa, mađarski investicijski fond u većinskom vlasništvu jednog od najbogatijih Mađara Dániela Jellineka, preuzeo od Sberbanka 43 posto udjela u Fortenova grupi i postao najveći pojedinačni suvlasnik.

Sve priče o vlasništvu i mogućoj prodaji Adam ne komentira, ali iz kompanije odgovaraju na aktualna pitanja. Preuzimanje Meggleove mljekare i lansiranje 'Kravice kraljice' bilo je najveće prošlogodišnje ulaganje, a ostala su bila usmjerena na nabavu novijih i modernijih strojeva i opreme koji su im potrebni u svakodnevnom poslovanju. Od većih investicija ističu sušaru za žitarice u mlinu Križevci te nove ventilacijske sustave na tri farme mliječnih krava, iznimno važne za dobrobit životinja i kontinuiranu proizvodnju mlijeka.

Utjecaj pandemije na poslovanje neizbježno je pitanje. U Belju su, s iskustvima iz prve pandemijske godine, prilagodili poslovanje novim uvjetima koje je donio koronavirus pa su poslovni rezultati bili u skladu s planiranim čemu je svakako pridonijela i jako dobra turistička sezona prošle godine – odgovaraju iz Uprave Belja plus, koje se mora prilagođavati svim aktualnim situacijama, posebno s inflacijom i poskupljenjem energije. Iz kompanije objašnjavaju da su prilagodili poslovanje, nastojali optimizirati proizvodnje no i dalje je puno izazova.

- Maksimalno smo fokusirani na operativno poslovanje i one aktivnosti koje moraju biti završene do definiranih rokova, kao što je to bio slučaj s ovogodišnjom proljetnom sjetvom koju smo pripremili i realizirali prema planovima – kažu u Belju plus.

A kakvi su planovi na srednji i duži rok?

– Planiramo nastavak širenja i povećanja domaće proizvodnje u svim segmentima poslovanja. Ključne su nam inovacije i suvremena tehnologija, koje će znatno utjecati na poljoprivredu budućnosti. U 325 godina postojanja bili smo predvodnici u novim znanjima, vještinama te korištenju suvremene opreme i to planiramo biti i u budućnosti – odgovaraju iz Belja plus.