Kako izbjeći greške u poslovanju gospodarstva?

Svi znamo da za uspješno bavljenje poljoprivredom u 21. stoljeću više nije dovoljno samo obrađivati zemlju, treba imati poduzetnički stav, biti informiran, te digitalno i financijski pismen. Poljoprivrednik danas mora postati menadžer ili, kako bi se to na hrvatskom jeziku reklo - poljo gospodarstvenik.

Što sve treba znati onaj tko se bavi proizvodnjom hrane, kako doći do informacija, te koji su digitalni alati danas na raspolaganju – raspravili danas na online konferenciji "Kako uspješnije voditi OPG i postati agro menadžer".

Dvoje mladih poljoprivrednika, Zvonimir Kalić i Ines Dundović, opisali su svoje poslovne poduhvate i probleme na koje su naišli, on u proizvodnji konoplje, a ona u povrću.

"U početku smo samo htjeli prodati sirovinu, ali zbog nepoštivanja nas kao proizvođača morali smo se usmjeriti u finalizaciju proizvoda", rekao je Zvonimir Kalić te istaknuo da se kao agro menadžer mora istovremeno nositi s problemima i uspjesima.

Osluškivali su potrebe tržišta, kaže on, htjeli su biti jedinstveni i uspjeli, pa danas, deset godina poslije pokretanja proizvodnje, OPG Kalić proizvode od konoplje prodaje i u velikim trgovačkim lancima.

Međutim, kao najveći problem ističe nedostatak poljoprivrednog zemljišta. Na nijednom natječaju za zakup u Općini Đakovo nije dosad prošao, a zemlju su dobile mahom velike tvrtke. Novac iz Programa ruralnog razvoja također nije uspio dobiti pa se nada da će više sreće imati u novom programskom razdoblju.

Za natječaje se treba pripremati godinu dana unaprijed
Kao dosadašnji problem u dodjeli državnog zemljišta i EU fondova, Ines Dundović navodi stvaranje umjetnih uvjeta, prebacivanje gospodarstva i zemljišta unutar obitelji ne bi li se osigurali kriteriji za prihvatljivost projekta. Neki su i u tome pogriješili, kaže ona, prebacili su OPG na sina, a zanemarili uvjet da mladi poljoprivrednik mora biti član tog gospodarstva barem tri godine.

"Zbog neznanja i ne čitanja sitnih slova ljudi su padali na banalnim stvarima", rekla je Ines Dundović upozoravajući da se za natječaje treba pripremati barem godinu dana unaprijed. Imala je više sreće od Zvonimira, prošla je na natječaju za mjeru 6.1.1. i kupila potrebnu mehanizaciju, ali čekala je dvije godine na odobrenje projekta.

U proizvodnju povrća krenula je prije sedam godina, a od početne ideje otišla je, kako kaže, u skroz drugom smjeru.

"Nije nam plan bio ići u prerađevine, ali karte su se tako posložile, pratili smo trendove i shvatili da je velika potražnja za prerađenim povrćem", kazala je vlasnica tvrtke Veggie.

Prerađeni proizvodi OPG-ova se većinom prodaju na kućnom pragu, ali u malim količinama, nastavlja ona, a često takvo poslovanje nije popraćeno zakonskim regulativama, poput testiranja zdravstvene ispravnosti proizvoda, označavanja i slično. I oni su prodavali na kućnom pragu, ali su zaključili da je webshop bolji način.

Učili su sami, informirali se online, sa službenih stranica, a kao veliku vrijednost ističe međusobnu komunikaciju poljoprivrednika na društvenim mrežama, što im je puno pomoglo.

"Taj agro poduzetnički stav je najvažniji u cijeloj priči, da se nosiš s problemima i nađeš rješenje, jer je poljoprivreda poduzetništvo kao i bilo koji drugi sektor - moraš vjerovati, željeti, boriti se", zaključila je Ines.

Ljudi vjeruju onom što čuju za šankom
Svaki pojedinac koji želi biti uspješan u poslu i od njega živjeti, mora znati zakonske propise i ostale elemente koji su neophodni za poslovanje, upozorila je knjigovotkinja Gordana Rogić. "Danas se sve informacije mogu naći online, nema više onoga - ja to ne znam, jer ima milijun načina da se informacija dozna".

Na pitanje koje su to osnovne stvari koje svaki poljoprivrednik treba znati kada govorimo o vođenju financija, ona odgovara da prvo mora znati što želi raditi, dakle imati plan i staviti ga na papir, a ne ga "ostaviti u glavi". Kad to definira, tada sagledati troškove i prihode, isplati li to raditi. "Ako ne pokrivamo troškove proizvodnje, ne trebamo ni raditi", kazala je Rogić.

Nakon toga treba vidjeti razliku između planiranog i ostvarenog, pa temeljem toga donijeti neke promjene u poslovanju, odnosno iz problema izaći s rješenjem.

"Ono što ja vidim na terenu je da ljudi iz rješenja rade problem", upozorava ova savjetnica za financije.

Neki poljoprivrednici griješe odmah u startu, jer su nedovoljno upoznati sa svim financijskim proizvodima koji su dostupni. Često se događa, primjerice, da odu u samo jednu banku, osiguravajuće društvo ili kod jednog knjigovođe, a ne obiđu druge.

"Imamo razne komore, poreznu upravu, niz dostupnih informacija, a u 90 posto razgovora koje vodim u praksi, ljudi su skloni vjerovati onom što im netko kaže za šankom, a ne u udruzi gdje su drugi slični proizvođači", tvrdi Rogić.

Najmanje se koriste alati koji zahtijevaju promjenu ponašanja
Na drugi problem upozorio je Matija Žulj, rekavši da je za razliku od drugih sektora, poljoprivreda najviše izložena rizicima, odnosno klimatskim promjenama, a tradicionale poljoprivredne prakse rezultirale su veliki problemima za tlo. Industrija hrane utječe na stakleničke plinove s 30 posto, što može dovesti do smanjenja prinosa od 23 posto do 2050. godine.

"Sami režemo granu na kojoj sjedimo, čeka nas dosta promjena i zato trebamo mijenjati principe, a poljoprivrednici sami to ne mogu učiniti", rekao je Matija Žulj, direktor tvrtke Agrivi.

Kaže da smo u Hrvatskoj još uvijek na sedam posto digitaliziranosti. Ona je veća u većim sustavima, gdje postoje agronomi, organizatori proizvodnje i zato je nužno promijeniti cijeli set aktivnosti u tom eko sustavu te integrirati male proizvođače.

Dva su globalna razloga zašto se tehnologija ne primjenjuje dovoljno, nastavio je Matija. Prvi je da većina malih poljoprivrednika smatra da im je tehnologija skupa, bez obzira na to što ona realno donosi povrat, a drugi je razlog neznanje kako iskoristiti tu tehnologiju.

Danas se najčešće koriste oni alati koji poljoprivrednicima daju trenutnu informaciju bez da se prethodno nešto mora unositi, poput senzora koji bilježi podatke. S druge strane, najmanje se koriste alati koji zahtijevaju promjenu ponašanja, odnosno procesa, pa da poljoprivrednik počne donositi odluke ne na temelju svog iskustva, nego na osnovu analiza.

"To zahtjeva dodatna znanja i vještine koje dobar dio poljoprivrednika nema i nisu ih skloni sami stjecati", zaključio je Žulj.

Može li "stroj" umjesto čovjeka odlučiti što sijati?
Umjetna inteligencija uzima maha u svijetu. Ni Hrvatska ne zaostaje. Tako je Agrivi razvio agronomskog savjetnika na bazi umjetne inteligencije, a dostupan je na aplikaciji WhatsApp.

"Postaviš mu pitanje npr. imam plijesan i kako mogu zaštiti biljku, a on daje odgovor kako to napraviti i kojim registriranim sredstvima", rekao je Matija Žulj i naglasio da tako pokrivaju segment malih poljoprivrednika neovisno o starosnoj strukturi, koji uopće nisu digitalno pismeni, ali svi koriste WhatsApp.

Prednost te tehnologije je da radi 24 sata na dan, odmah odgovara na pitanja, kontekstualno zaključuje u odnosu na prethodna pitanja, pa očekuju dobar odaziv poljoprivrednika na ovaj novitet na tržištu.

Navodi da tog agro savjetnika ne plasiraju direktno kao tvrtka, već ostavljaju različitim kompanijama mogućnost njegove nadogradnje za svoj dio proizvoda i usluga.

"Ministarstvo poljoprivrede, primjerice, može cijelu legislativu staviti u taj sustav umjetne inteligencije", kaže Žulj.

Pitali smo Matiju može li umjetna inteligencija odlučiti umjesto poljoprivrednika što će sijati.

"Stroj je pametan onoliko koliko ga ljudi učine pametnim. On može progutati puno više informacija nego čovjek, te učiti na novim informacijama i dati bolje savjete", kazao je vlasnik Agrivija i dodao da možemo očekivati sve više automatizacije, pogotovo stoga što radne snage nedostaje.

Iznio je podatak da je u Europskoj uniji 2003. godine bilo 16 milijuna proizvođača, 2020. godine 10 milijuna, a službena procjena je da će do 2040. godine biti svega 3,9 milijuna.

Sve više žena u poljoprivredi
Na online konferenciji Barbara Đukić, savjetnica u tvrtki IPS konzalting osvrnula se na istraživanje o uključenosti žena i mladih u digitalizaciju, koje su proveli.

Kaže da prema statističkim podacima od ukupnog broja zaposlenih muškaraca i žena u poljoprivredi, a to je oko 26.000, njih nešto više od 7.500 su žene.

Udio nositeljica OPG-a u Hrvatskoj je 2020. porastao na 30 posto, što je napredak, jer je prije iznosio samo 13 posto. Vidi se napredak i povećanje udjela nositeljica s višom razinom obrazovanja i starosti do 41 godine.

Prilike za poljoprivrednice se mijenjaju nabolje, žene ostvaruju i dodatne bodove na natječajima za državno zemljište, a u Strateški plan su uključene mjere obuke i pripreme za poslovne vještine, koje su namijenjene ženama u ruralnim područjima.

Naglasila je da su poljoprivrednicima u Hrvatskoj na raspolaganju i drugi projekti poput Horizona, koji mogu pomoći OPG-ovima u istraživanju i inovacijama.

"Tvrtka IPS konzalting provodi šest Horizon projekata koji su vrlo zanimljivi i korisni domaćim poljoprivrednicima, a razvili smo i digitalnu platformu e-OPG, nastalu okviru FAIRshare projekta, kojoj je cilj olakšati proizvođačima i poljoprivrednim savjetnicima korištenje digitalnih alata, radi produktivnije i održivije proizvodnje", rekla je Đukić.

Šest savjeta za bolje vođenje gospodarstva
Sve paneliste na online konferenciji pitali smo za savjet poljoprivrednicima, evo ih redom:

Promijeniti svijest i okružiti se ljudima koji znaju
Čitati i informirati se dostupnim online servisima
Napraviti strategiju vlastitog poslovanja - planirati i analizirati
Primijeniti znanje, učiti na greškama i iz primjera dobre prakse
Uzeti stvar u svoje ruke – čekanje na natječaje nije upravljanje poslovanjem
Koristiti digitalne alate i rješenja, ima ih na pretek
Online konferenciju suorganizirala je tvrtka IPS konzalting uz potporu FAIRShare projekta.