Ivan Enjingi: Kutjevačko vinogorje je položajem vinograda bolje od francuskog Alzasa

Festival graševine u Kutjevu ove je godine stavio naglasak na najbolja vina kutjevačkog i podunavskog podneblja, a sommelieri su usporedili graševine s najboljim francuskim vinima.

Slavonska kuća Vinkomir bila je centar vinskih događanja ovogodišnjeg Festivala graševine u Kutjevu. Kuća je smještena usred reprezentativnog vinograda najveće vinarije kutjevačkog kraja, s čije se terase pruža veličanstven pogled na cijelu Zlatnu dolinu (Vallis Aureu).

Prva ovogodišnja radionica bila je Krndija i Papuk - tajne slavonskog arhipelaga, koje su iznjedrile znamenite vinogradarske položaje Mitrovac, Hrnjevac, Vetovo, Vinkomir, Podgorje i druge, a moderirao ju je sommelier Josip Orišković. Druga radionica je bila posvećena ostavštini preminulog vinara Antuna Adžića, o kojem je biranim riječima govorio legendarni vinar Ivan Enjingi, a treća o usporedbi vina iz kutjevačkog i podunavskog podneblja.

Vinarija Adžić ima arhivu legendarnih berbi
Enjingi ističe da se Kutjevačko vinogorje nema čega sramiti, te drži da je bolje što se tiče položaja vinograda od slavnoga francuskog Alzasa, smještenog na sjeveroistoku Francuske. Dodao je da nije mogao dozvoliti da propadne grožđe obitelji Adžić, kada je Tone tek kretao u veliki vinski svijet pa mu je odnjegovao prvo vino.

Kako se čulo, vinarija Adžić danas ima arhivu legendarnih berbi, te nastavlja dalje istim smjerom. U čast ovoj legendi kutjevačke vinske kulture i degustaciju njegovih najboljih vina, sudionici su imali priliku upoznati Toninu ostavštinu i kušati graševine stare preko 25 godina.

O gorama Krndije i Papuka, odnosno sastavu tla koje su nekada bili otoci u Panonskom moru, a danas najveće slavonske gore, koje na svojim južnim padinama kriju najbolje vinogradarske položaje u Zlatnoj dolini, govorio je šumar Ante Miličević, koji dobro poznaje i kutjevačke vinare. On ističe da su ove gore dio zajedničkog lanca, različitog su nastanka i sastava tla što rezultira razlikama u okusu graševine. Cilj ove radionice bio je pokazati i objasniti razlike kroz degustaciju devet etiketa najboljih graševina ovih područja.

Enjingi je pojasnio da je vinograd taj koji daje najbolje vino, a vinar ga samo proizvodi, što je moguće bliže prirodi. No, tople jeseni, uslijed klimatskih promijena, su problem crnim sortama, kao i rajnskom rizlingu, koje se teško nose s globalnim zagrijavanjem.

Koje su graševine bolje iz Kutjeva ili Baranje?
Specifičan karakter baranjskih graševina najbolje se mogao osjetiti na radionici Graševina u kolijevci majke vina koju je moderirao Mario Meštrović, službeni Decanterov ocjenjivač. Naglasak ove radionice bio je na prepoznavanju razlike između kutjevačkih i baranjskih graševina kroz degustaciju aktualnih primjerka najpoznatijih baranjskih vinarija.

Meštrović je kazao da Baranja ima još više sunčanih dan od Kutjeva, jednako kao i Hvar, što se osjeti u sabijenom pjeskovitom tlu, koje daje kremoznost u vinu. Uz to, tamošnja vina imaju izraženu voćnost, bilo da se radi o graševini ili crnom pinotu, koja su prava 'vrijednost za novac'.

S druge strane, Kutjevačko vinogorje je vrlo zahvalno po pitanju kiselina, koje su kičma vina, što se vidi i po zelenkastoj boji graševine, ističe glavni enolog Kutjeva Ivan Marincl.

Osim radionica, u Slavonskoj kući Vinkomir održan je i Salon vina u sklopu kojeg su nagrađene najbolje kutjevačke vinarije, koje su iznjedrile najbolje graševine među njih 100 prijavljenih. Slijedilo je druženje uz pjenušac i ostala kutjevačka vina.

Festival graševine u Kutjevu ove je godine stavio naglasak na najbolja vina kutjevačkog i podunavskog podneblja, a sommelijeri su usporedili graševine s najboljim francuskim vinima.