Isporuka novih i za godinu dana, cijena rabljenima uzletjela

Ova bi situacija mogla potrajati najmanje godinu dana, no rat u Ukrajini mogao bi je produljiti i do kraja 2024. godine
Prodajni sektor autoindustrije je "na konopcima", i u Hrvatskoj i u ostatku Europe i svijeta. Za isporuku novih automobila, pa i unaprijed plaćenih, u najboljem slučaju čeka se nekoliko mjeseci, a nerijetko to potraje i do godine dana. Sve se to prelilo i na polovne automobile, kojima je također znatno porasla cijena, a godišnjaci, kao i oni stari do tri godine, gotovo su u cijeni izjednačeni s potpuno novim automobilima.

Manja kupovna moć

Državni zavod za statistiku iznio je nedavno porazan podatak, koji u biti sugerira da sve manje hrvatskih građana kupuje nove automobile. To samo znači kako vozni park nesmiljeno stari, i sada je u prosjeku starost vozila viša od 13 godina, a ta brojka će, nažalost, ako se ovi trendovi nastave, samo rasti. Prošle je godine u Hrvatskoj 112.329 automobila prvi put dobilo hrvatske registracijske tablice, no manje od trećine bili su novi, tek 31,37 posto ili 35.243 automobila. Stvarni broj novih automobila koje su kupili pojedinci je još manji, jer većinu novih automobila sa hrvatskim tablicama kupuju tvrtke, uglavnom za potrebe rent‘a‘car posla, te osvježenje voznog parka velikih kompanija. To se može primijetiti po povećanom broju registracija u malim sredinama koje kompanije koriste zbog nižeg plaćanja poreza prilikom registracije. Stoga ne čudi što su "DA" (Daruvar) tablice bile osvajači hrvatskih cesta, a nakon toga su se pojavile i "PŽ" (Požega) tablice, koja je bila "garaža" za većinu hrvatskih kompanija. Te se tablice svako malo mijenjaju, pa se sada Požega nalazi u stvarnoj situaciji - nema više masovnih registracija pa se, od 2. mjesta na listi prodaje po regijama (od njih 21) novoregistriranih automobila 2019. godine, sada nalazi pri dnu poretka.

S druge strane, 77.086 automobila, odnosno 68,63 posto, odnosi se na novoregistrirane polovne automobile. Iako nije predočen taj podatak, doznajemo kako je većina rabljenih automobila u Hrvatsku došla iz Njemačke, Francuske te zemalja Beneluxa - Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Znakovito je i kako se sa prodajom rabljenih automobila ozbiljno bavi sve više velikih prodajnih automobilskih tvrtki u Hrvatskoj, a ne samo lokalni mali prodavatelji.

"Tržište novih automobila je usko povezano s kupovnom moći, i kada bi se ušlo u dublju analizu, ona je manja nego što je bila", rekao je Dimitrije Trbović, član uprave Zubak Grupe i predsjednik uprave Neostara. Dao je i objašnjenje zašto su porasle cijene rabljenih automobila. "Tvornice su diljem svijeta i dalje proizvodile automobile, jer proizvodnja ne smije stati. Onda su skladištile te automobile i naknadno ugrađivale poluvodiče u njih. Taj ‘cirkus‘ je obilježio cijelu 2021. godinu. Kako se dogodilo smanjivanje broja proizvedenih automobila, tako je krenulo usporavanje kotača. Onaj tko nije mogao kupiti novi automobil, nije mogao prodavati ni svoj rabljeni. Onaj tko nije prodavao rabljeni automobil, nije ga mogao pustiti na tržište za onoga koji kupuje rabljeni automobil. Generalno, zbog toga su rasle i cijene rabljenih automobila", kaže Trbović.

Ova bi situacija mogla potrajati najmanje godinu dana, no najnovija ratna situacija u Ukrajini mogla bi to produžiti i do kraja 2024. godine. Skeptičan je o tom pitanju i prometni stručnjak Goran Husinec, koji pojašnjava kako su nekada hrvatski građani ili uvoznici u Njemačkoj ili Nizozemskoj povoljno kupovali polovne automobile, ali to vrijeme je završeno jer rabljeni auti dosežu donedavno nezamislive cijene. Upozorio je Husinec i na drugi problem, a to je da održavanje polovnih automobila sve više košta, što utječe na sigurnost u prometu. To je jednostavno provjeriti na cesti, dovoljno je pogledati kakve gume se nalaze na vozilima, pregršt je "ćelavih". Poznato je što se s takvim gumama može dogoditi u primjerice kišnim uvjetima, od slijetanja s ceste do prelaska u drugi prometni trak i izazivanja sudara koji može završiti s tragičnim posljedicama.

Izravna prodaja

Problema imaju i mali trgovci u Slavoniji i Baranji koji prodaju polovne automobile stare pet godina i više. Potražnje za njima ima, no cijene su i do 20 posto više u odnosu prema prethodnim godinama. Nabavne cijene porasle su u matičnim državama (Njemačka, Nizozemska, Francuska) jer slobodnih rabljenih automobila na tamošnjim tržištima više nema. Razlog je što se tamošnje domaće stanovništvo sve više odlučuje za kupnju rabljenih vozila, a kako traje problem s isporukom novih, rast cijene polovnih auta bio je neizbježan. S druge strane i Nijemci se sve više odlučuju na ulaganje u starije automobile, i više nemaju onu praksu da nakon četiri, najviše pet godine mijenjaju rabljeni automobil za novi.

Ovaj svojevrsni ping-pong nagnao je poveći broj hrvatskih državljana da se okrene direktnoj kupnji i prodaji, bez posredovanja tvrtki. Užarila se tako telefonska i internetska komunikacija između prodavatelja i kupaca nakon ugledanog oglasa na portalima, novinama ili društvenim mrežama.

"Dao sam oglas za prodaju auta starog devet godina, i od trenutka objave, u sat vremena sam primio više od deset poziva. Imao sam osjećaj kako ih ne zanima stanje vozila, već da ga samo odmah kupe. Bilo je poziva i nakupaca, no prodao sam ga na kraju čovjeku iz Varaždina koji je drugi dan došao po njega i platio u gotovini, nešto manje od prvobitne cijene", kaže nam Damir Račić iz osječkog naselja Retfala koji je novce uloži u kupnju malo mlađeg vozila, starog sedam godina.

Automobili će se prodavati i u idućim mjesecima i godinama, no nitko ne može predvidjeti što će se događati s cijenama. Mala je vjerojatnost da će pasti na razinu prije 2020. godine.