Industrija kože i obuće: rast zbog modnih dodataka

Gospodarsko usporavanje pogodilo je cjelokupnu hrvatsku industriju, pokazuju statistički podaci. No, dok je industrijska proizvodnja u prošloj godini usporila rast na samo 1,5 posto, proizvodnja kože i obuće u odnosu na 2007. godinu porasla je za 4,4 posto. Taj rast ponajprije je generirala proizvodnja modnih dodataka, torbi, torbica i kovčega, dok je u istom razdoblju znatno pala prerada kože i proizvodnja obuće.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, štavljenje i obrada kože od 2000. godine pala je za 67,2 posto, a proizvodnja obuće za 45,3 posto. No proizvodnja kovčega i torbi porasla je u istom razdoblju za 1467,3 posto, tako da je ukupna proizvodnja kože i obuće u zadnjih osam godina porasla za 23,6 posto.

U toj branši lani je bilo zaposleno nešto više od 7700 radnika, što je oko 0,6 posto od ukupnog broja zaposlenih. Godinu ranije bilo ih je 8100, no 2006. samo 7300. Ta branša ima i ozbiljan problem s prosječnim plaćama. Dok je u prošloj godini prosječna neto plaća u Hrvatskoj bila 5178 kuna a u industriji 4683 kune, u kožarsko-prerađivačkoj industriji prosječna plaća bila je tek nešto viša od polovine hrvatskog prosjeka - 2672 kune.

Tijekom 2007. godine, prema podacima Financijske agencije, u toj je grani poslovao 131 subjekt s ukupnim prihodom od 2,5 milijardi kuna. Prihod je u odnosu na 2006. godinu smanjen za 1,8 posto.

Visoki uvoz

Vanjskotrgovinsku razmjenu Hrvatske karakterizira visoki uvoz koji je u prošloj godini dosegnuo iznos od 30,73 milijarde američkih dolara. To je za 16,62 milijarde dolara više od izvoza, koji je u 2008. iznosio 14,11 milijardi dolara. Pokrivenost uvoza izvozom u tom razdoblju iznosila je samo 45,9 posto.

Za kožarsko-prerađivačku djelatnost kao izrazito izvozno orijentiranu granu ti pokazatelji su povoljniji, no ipak negativni. U 2008. godini uvoz kožarsko-prerađivačke grane iznosio je 452,4 milijuna američkih dolara, dok je izvoz iznosio 343,2 milijuna, tako da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 75,9 posto.

Ta gospodarska grana unatoč svom malom udjelu u broju zaposlenih (oko 0,6 posto) ostvaruje stalno između 2,4 i tri posto izvoza. Branša je pretežno izvozno orijentirana i odavna uključena u međunarodne trgovinske tokove. No, s obzirom na potencijal, ipak nije dovoljno rasla. Razlog tome ponajprije su posljedice rata, tranzicije, nepravodobnog restrukturiranja i vlasničke pretvorbe, a na konkurentnost najviše utječe izloženost ponajprije dalekoistočnoj konkurenciji.