Hrvatske svinjogojce država i Bruxelles stjerali u kut!

Ne može se strategija od vitalnog značaja za hrvatsku poljoprivredu donositi bez stočara - izjavio je Branko Bobetić, direktor Croatiastočara - gospodarskog interesnog udruženja koje okuplja tvrtke što se bave stočarskom proizvodnjom, naglasivši da je upravo na taj način pripremljen prijedlog novog zakona o državnim potporama koji bi mogao dovesti do totalnog kolapsa svinjogojske proizvodnje, dodavši i da ništa bolje stanje nije ni u govedarskoj proizvodnji. Bobetić je naveo da su, prema informacijama kojima raspolažu, pojedine uprave Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja izradile koncept zakona koji nisu usuglasile sa seljacima, prijedlog je takav “otišao” na Vladu RH, a potom u EU i sada ga je u Bruxellesu nakon toga teško korigirati.

Rečeno je to na prekjučerašnjem sastanku koji je organizirala Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek, Strukovna skupina svinjogojske proizvodnje Slavonije i Baranje na zahtjev brojnih stočara. Na sastanku su bili svinjogojci i proizvođači goveda, predstavnici brojnih udruga, dr. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu područnu službu Osječko-baranjske županije, Hrvatske agencije za plaćanje, Hrvatske poljoprivredne agencije te mnogi drugi. Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Stjepan Mikolčić, koji je pozvan i čija je prisutnost najavljena, nije došao, a navodno je to obrazložio time da tu priča o svinjogojstvu završava. A da bi tu, nažalost, priča o svinjogojskoj proizvodnji nekadašnjoj perjanici hrvatske poljoprivrede, koja je 90-ih godina u cijelosti zadovoljavala domaće potrebe, ali i značajan dio proizvodnje izvozila, mogla doista i završiti i da je pred samim krahom, dovoljno govori podatak iznesen na skupu, da je u posljednjih godinu dana ta proizvodnja dosegla samodostatnost proizvodnje od samo 15 posto, a da je u prva tri mjeseca ove godine u tov stavljeno samo 51.000 prasaca i da Hrvatska u turističku sezonu ulazi s upola manjom proizvodnjom svinja nego lani.

Sudionici sastanka složili su se s time da je stanje sve teže i teže, nekontrolirani uvoz prečesto remeti domaće tržište, zbog čega su mnogi od te proizvodnje već odustali, a prema svemu sudeći dodatni, a mnogi se pribojavaju i završni, udarac mogao bi joj zadati novi zakon o državnim potporama koji predviđa ukidanje svih poticaja u svinjogojstvu osim za rasplodne krmače, koji bi trebao biti 460 kuna po grlu, što svinjogojci smatraju nedostatnim. Bobetić je istaknuo da je jedan od najvećih problema što je novim zakonom, i to pred gotovo sam ulazak u Europsku uniju, u pitanje dovedena i konkurentnost i opstojnost hrvatskih stočara. - Proizvodnja svinja iz godine u godinu pada, a 2011. godina je određena kao referentna, na temelju koje bi se u 2012. u EU trebali isplaćivati poticaji. Problem će biti i sam opstanak tih proizvodnji do ulaska u EU. Naime, prema novom zakonu, za stočarstvo je predviđeno manje od 700 milijuna kuna potpora, a lani je taj iznos bio više od milijardu. Smatramo da se tako što nije smjelo dogoditi ni unatoč krizi - rekao je Bobetić. Čulo se i da Hrvatska trenutno proizvodi oko milijun svinja, što je daleko ispod domaćih potreba, te da je svaki drugi tovljenik u Hrvatskoj iz uvoza. - Mi moramo učiniti sve da sačuvamo svaku proizvodnju i onu od po 10 i više krmača, odnosno bar ovu razinu proizvodnje, a gdje ima realne šanse i povećati je, da ne prođemo kao Mađarska, koja je s 8 milijuna svinja pala na samo 3 - rekao je Bobetić.

Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza svinjogojskih udruga, koji okuplja više od 1.000 svinjogojaca, kaže kako vjeruje da će u EU svinjogojcima ipak biti lakše jer će biti izjednačeni s tamošnjim proizvođačima, ali da do tada treba preživjeti. - Bar da iznos po krmači bude 1.000 kuna, kako bi se ta proizvodnja održala, a ne da se gasi - rekao je Kušec, dodavši kako uvoz guši svinjogojce, ali i da je neshvatljivo da se u Hrvatsku može uvesti sve i svašta, a iz Hrvatske ništa. Mi svinje ne možemo izvesti jer nas je Bruxelles doslovno stjerao u kut. Od prosinca lani razmatraju mogućnost da se i nama omogući izvoz - kaže Kušec.