Hrvatska ubirala više od PDV-a nego zemlje OECD-a

Ukupan je porezni teret, koji se računa kao udio svih poreza i socijalnih doprinosa u bruto domaćem proizvodu, 2007. u Hrvatskoj bio malo manji od prosječnog u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), stoji u zaključku aktualnog osvrta o porezima autorice dr. sc. Mihaele Bronić iz Instituta za javne financije.

Manje od poreza na dobit
Osim toga, tvrdi se u osvrtu, u Hrvatskoj se 2007., u usporedbi sa zemljama OECD-a, ubiralo manje prihoda od poreza na dobit i dohodak, te imovinskih i ostalih poreza. Istovremeno, Hrvatska je ubirala više prihoda od poreza na dodanu vrijednost, popularnog PDV-a, doprinosa za socijalno osiguranje i ostalih poreza na potrošnju, primjerice, trošarina i carina, kazuje M. Bronić.

Naime, u razdoblju 1965.-2007. prosječan porezni teret u zemljama OECD-a povećao se sa 25,5 na 35,8 posto BDP-a (40 posto). Promatrajući samo devetnaest zemalja EU, članica OECD-a, prosječan porezni teret je od 1965. do 2007. godine porastao sa 27,6 na 38,8 posto BDP-a (41 posto). Ukupan je porezni teret u Hrvatskoj bio malo manji od prosjeka OECD-a i smanjio se sa 36,8 u 2000. na 35,2 posto u 2007. (oko 4 posto). Valja napomenuti da se u Hrvatskoj porezni prihodi priznaju u trenutku naplate (gotovinsko načelo), a u navedenim podacima OECD-a priznaju se kada su nastali bez obzira na to jesu li stvarno naplaćeni (obračunsko načelo).

Neplaćeni porezi
Stoga bi za potpuniju usporedbu Hrvatske i zemalja OECD-a trebalo i za Hrvatsku uključiti nenaplaćene poreze i doprinose. Ukupni bi porezni teret tada zasigurno bio nešto veći. Teško je reći za koliko jer su za navedeno izračunavanje potrebni precizni podaci o nenaplaćenim porezima i doprinosima za svaku godinu, ističe autorica. Međutim, moguće je da bi ukupni porezni teret bio i za nekoliko postotnih poena BDP-a veći. Primjerice, prema dostupnim podacima iz rujna 2009. ukupni neplaćeni porezi i doprinosi državi iznosili su 9,5 milijardi kuna.

Od poreza na imovinu 83 posto manje prihoda
Postojale su znatne razlike 2007. u poreznoj strukturi između Hrvatske i prosjeka u zemljama OECD-a. U Hrvatskoj se ubiralo manje prihoda od poreza na dohodak (64%) i dobit (27%) te imovinskih poreza (83%) i ostalih poreza. Međutim Hrvatska je ubirala više prihoda od PDV-a (79%), doprinosa za socijalno osiguranje (36%) te specifičnih poreza na potrošnju (npr. trošarina i carina). Nešto su manje razlike u poreznoj strukturi između Hrvatske i promatranih devetnaest zemalja EU.