Hrvatska konačno dopustila i “grbave” krastavce

Pravilo o "ravnim krastavcima" i u Hrvatskoj odlazi u povijest: s nekoliko mjeseci zakašnjenja u odnosu na Europsku uniju, hrvatsko je Ministarstvo poljoprivrede donijelo novi pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, oslobodivši time krastavce strogih normi o njihovom izgledu. Europska unija godinama se mučila s kritičarima koji su upravo šašavo pravilo o izgledu krastavaca koristili kao vrhunski dokaz birokratiziranosti te organizacije. Međutim, prošloga ljeta tadašnja povjerenica za poljoprivredu Mariann Fischer-Boel odlučila je tome stati na kraj. Zakrivljeni krastavci, mrkva neobičnog oblika, nepravilni patlidžani i drugo dotad "nepoželjno" povrće, od lani je ponovno dobrodošlo u europske trgovine. Osim što se na taj način riješila nepotrebnih birokratskih pravila koja su je činila predmetom ismijavanja, Unija je omogućila i da se kvalitetni proizvodi ne odbacuju samo zato što im je oblik pogrešan.

Hrvatska se, u postupku usklađivanja svog zakonodavstva s europskim, najprije uskladila s birokratskim propisom prema kojem su, između ostalog, krastavci ekstra klase morali imati "maksimalnu zakrivljenost luka 10 mm na 10 cm krastavca". Teško je vjerovati da su takva pravila ikad doista zaživjela u praksi: gotovo je nemoguće zamisliti inspektore kako obilaze teren s kutomjerom u ruci. No, bez obzira na praksu, ta pravila uskoro više neće postojati niti na papiru.

Novi pravilnik Ministarstva poljoprivrede stupa, doduše, na snagu tek 1. lipnja sljedeće godine, ali njegove odredbe, među kojima i one o krastavcima, konačno su ublažene. Umjesto posebnih mjera, sada je tek propisano da voće i povrće, a time i krastavci, trebaju biti neoštećeni, zdravi, gotovo bez štetnih organizama, bez stranog mirisa ili okusa. Kao i EU, i Hrvatska je zadržala posebne tržišne standarde za pojedine vrste voća i povrća. I dalje su detaljnije razrađeni minimalni zahtjevi kvalitete, vanjskog izgleda i razvijenosti, primjerice, agruma, banana, jabuka, jagoda, paprika, rajčica.