Hrvati žive duplo lošije od Nijemaca

Amalija L. je 35-godišnja Zagrepčanka koja radi u trgovini. Mjesečna joj plaća iznosi 3000 kuna, no s tim, kaže, jedva može skrpati kraj s krajem.

- Što mogu kupiti sa 3000 kuna? Jako malo. Kada platim stanarinu i režije, ostane mi 1500 kuna, s kojima moram preživjeti mjesec - žali se Amalija. Njezina je računica jednostavna: dnevno joj na raspolaganju stoji 100 kuna, od čega 60 do 70 kuna mora staviti na stranu zbog stanarine i režija, a s preostalih od 30 do 40 kuna mora preživjeti. Unatoč tome, Amalija smatra da joj je još i dobro u usporedbi s drugim radnicama u branši.

Realnost je drukčija
- Kolegica koja radi u velikom trgovinskom centru mjesečno zaradi 2700 kuna i s time mora prehraniti obitelj - ističe Amalija, kojoj je trenutno najveća briga hoće li u uvjetima recesije uopće uspjeti zadržati posao, a time i prihode.

Iako toga nije svjesna, Amalijin životni standard, tvrde statističari, zapravo raste iz godine u godinu. Prema podacima Eurostata, statističkog ureda Europske Unije (EU), kupovna moć Hrvata, prikazana kao bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u paritetu kupovne moći, u prošloj je godini dosegla 63 posto prosjeka Unije, a u 2007. iznosila je nešto više od 61 posto tog prosjeka. Hrvatska po tim podacima ima najvišu razinu životnog standarda među kandidatima za EU. U usporedbi s, primjerice, Makedonijom, kupovna moć u Hrvatskoj gotovo je dvostruko veća. Štoviše, životni standard u nas veći je čak i u usporedbi s pojedinim članicama EU, kao što su Litva, na nešto manje od 61 posto Unijina prosjeka, Poljska (56 posto) i Latvija (55 posto), te Rumunjska (45 posto) i Bugarska (39 posto).

Koliko vrijedi euro
Amaliji, međutim, hladna statistika ništa ne znači, iako trenutno ima nešto višu plaću nego prije nekoliko mjeseci. Život je ovdje, ističe, jako skup.

- Za ovaj bih posao u Italiji ili Njemačkoj bila puno bolje plaćena. Tamo bih mogla zaraditi i do 2000 eura - smatra.

Problem je, međutim, što je razina cijena tamo viša od one u Hrvatskoj. Stoga jedan euro u tim zemljama ne vrijedi jednako kao i u Hrvatskoj, jer se ovdje za to ipak može kupiti nešto više. Tamo su, međutim, i plaće više, pa je bolji i životni standard. K tome, EU-statistika uključuje i sivu ekonomiju, koja je u nas raširena.

- Točno je da je životni standard u nas rastao, no to je velikim dijelom posljedica zaduživanja stanovništva i peglanja kartica - ističe Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Njegovo je mišljenje da će podaci eurostatističara za ovu godinu biti puno gori. To je posljedica recesije, koja se kod nas značajnije počela osjećati tek krajem prošle godine.

Život na karticama
- Mi smo gotovo do kraja 2008. funkcionirali kao da recesije nema. No, u prvom ovogodišnjem tromjesečju pali su i potrošnja i kreditna zaduženost stanovništva, što znači da smo sve do kraja 2008. potrošnju financirali karticama i kreditima - zaključuje Bakula.