Govedarstvo 2020: Veći broj farmi s robotskom mužnjom, a najviše se uvozilo teladi za tov

Na kraju prošle godine u Republici Hrvatskoj bilo je 478.853 goveda, od čega krava 155.477 što je povećanje od jedan posto u odnosu na 2019. godinu, podaci su to godišnjeg izvješća Centra za stočarstvo, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Također, porastao je i ukupan broj ženskog podmlatka za jedan posto, dok je broj novorođene teladi u odnosu na 2019. godinu manji za 1,7 posto.

"Blago povećanje broja krava rezultat je primijenjenih mjera agrarne politike kroz trogodišnji Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za razdoblje od 2018. do 2020. godine“, ističu u izvješću.

Farme s robotskom mužnjom zabilježile rast
Tijekom prošle godine u Jedinstveni registrar goveda upisano je 256.494 grla što je u odnosu na godinu prije manje za 2,2 posto.

Također, nastavljen je i pad u broju označenih goveda domaćeg i stranog porijekla. Tako je registrirano 118.361 domaće, a uvezeno je i upisano u registar 138.158 grla od čega najveći broj križanci te simentalska i limousin pasmina.

Kada je riječ o robotskoj mužnji, tijekom 2020. nastavljeno je povećanje broja mliječnih farmi na kojima se mužnja obavlja na ovakav način, a nabavljeno je 12 robota na osam farmi. Trenutno tako na 28 farmi ima 42 robota što predstavlja tri posto krava i 0,7 posto štala u kontroli mliječnosti.

Kako navode iz HAPIH-a, radi se o farmama koje su prešle s konvencionalne na robotiziranu mužnja, pri čemu su glavni razlozi smanjenje ljudskog rada, optimizacija proizvodnje te poboljšanje kvalitete života uzgajivača i radnika.

Veličina stada je od 50 do 400 krava, a kod većine se koristi jedan, dok više robota ima pet farmi. Najveći broj nabavljen je kroz Program ruralnog razvoja.

Stabilizacija otkupa mlijeka
Što se tiče tržišta, uvoz je prošle godine zabilježio smanjenje za 2,5 posto dok je izvoz porastao 16,7 posto. Među uvoznim govedima dominira telad za tov, a među zemljama dominira Rumunjska s 48,5 posto, Mađarska 16,5, Češka 14,7 i Slovačka 9,8 posto koja su zatim kao junad nakon završetka tova u velikom broju izvezena u druge zemlje kao što je Libanon, Italija.

Steonih junica uvezeno je 2.638 grla, najviše iz Njemačke, Austrije i Danske.

Nakon niza godina izraženog pada otkupa mlijeka u Hrvatskoj može se uočiti stabilizacija otkupa, a otkupljeno je 434.230.206 kilograma mlijeka što je 0,3 posto manje u odnosu na 2019.godinu. Od isporuke mlijeka odustalo je 981 proizvođača ili 24 posto, ali se za isti postotak povećala isporučena količina po proizvođaču.

Vanjsko trgovinska bilanca u prometu mlijeka i mliječnih proizvoda iskazuje se kroz deficit. Uvoz je nakon niza godina smanjen za 5,3, a izvoz je povećan za 12,4 posto. Odnos uvoza i izvoza u 2020. godini je 81:19.

Udio hrvatske proizvodnje mlijeka u Europskoj uniji jedva je zamjetan.

Tijekom prošle godine prekinuti su rastući trendovi uvoza i izvoza goveđeg mesa. Ukupan uvoz svih kategorija smanjen je za 3,3, dok je izvoz veći za 24,1 posto.

U zemljama EU zabilježen veći otkup mlijeka
Negativan trend, već nekoliko godina pokazuje ukupan broj goveda, kao i broj mliječnih krava u zemljama Europske unije. Na kraju 2020. godine zabilježeno je 20.545.460, jedan posto manje u usporedbi s prethodnom godinom.

Otkup mlijeka u Europskoj uniji unazad dvije godine iskazuje vrlo zanimljive pomake. Tijekom 2019. godine proizvodnja mlijeka se povećala za neznatnih 0,4 posto u odnosu nagodinu prije, a više od 40 posto zemalja imalo je smanjenje proizvodnje, a među njima su za izdvojiti najveće proizvođače poput Njemačke i Francuske.

U 2020. godini koja je obilježena svekolikim utjecajem pandemije COVID-19 dolazi do povećanja otkupljenih količina mlijeka u EU za 1,7 posto. Sagledavajući odnose otkupljenih količina mlijeka u prikazanom razdoblju (2018-2020) samo su dvije zemlje zadržale negativan trend - Austrija i Hrvatska. Najveći porast proizvodnje mlijeka zabilježen je na Cipru, 14,5 i u Luksemburgu 6,3 posto.

Europska unija ima izraziti suficit vanjsko trgovinske bilance mlijeka i mliječnih proizvoda. Tijekom 2020. godine izvoz maslaca povećan je za 9,2, sira za 3,9 i punomasnog mlijeka u prahu za 9,5 posto. S druge strane, izvoz obranog mlijeka u prahu smanjen je za 12,2 posto.

Najviše sira i maslaca izvozi se u SAD, obranog mlijeka u prahu i sirutke u prahu u Kinu, a punomasnog mlijeka u prahu u Oman.

Smanjena proizvodnja govedine u EU
Prema podacima HAPIH-a, proizvodnja goveđeg mesa u EU zasniva se najvećim dijelom na grlima iz mliječnog sektora, a manjim dijelom iz uzgoja u klasičnim mesnim stadima (sustav krava- tele).

Smanjenje broja mliječnih krava tako izravno utječe na proizvodnju mesa u EU. Broj krava dojilja u 2020. godini povećan je za 0,4% (48.000 grla) zahvaljujući povećanju broja u Bugarskoj, Španjolskoj, Mađarskoj i Poljskoj.

Također, zahvaljujući izvoznim mogućnostima mesa povećava se broj stada u kojima se uzgajaju krave dojilje u Španjolskoj, Poljskoj i Italiji. Proizvodnja goveđeg mesa smanjena je tijekom 2020. godine za 1,3 posto, a broj klasiranih trupova manji je za 2 posto u odnosu na 2019. godinu.

Povećanje prosječne težine polutki, odnosno povećanje završnih težina živih životinja djelomično je nadoknadilo smanjenje broja zaklanih grla. Ovome je sigurno doprinijelo daljnje smanjenje izvoza živih životinje pa je dio grla prinudno završio na europskom tržištu s povećanim završnim težinama.

Udio RH proizvodnje goveđeg mesa u ukupnoj proizvodnji EU je 0,6 posto.