Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Sij 2015

Gospodarstvenici: Nakon izbora može se očekivati više inicijativa za izlazak iz krize

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Gospodarstvenici: Nakon izbora može se očekivati više inicijativa za izlazak iz krize

Nakon izbora nove predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović može se očekivati više inicijativa, rasprava i rješenja u traženju izlaska iz gospodarske krize, čulo se u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan".

"Normalno je da su najave nove predsjednice prihvatljive svakom građaninu i svakom poduzetniku ove zemlje. To je lijepo čuti, sada smo imali mini poreznu reformu, to je bio prvi korak, još jedna veća reforma zasigurno bi utjecala i na naš izvozni standard i na rezultate gospodarstva. No međutim, treba realno sagledati i mogućnosti, pa postoji mogućnost i da je to dio predizborne retorike", kazao je Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Kolinda Grabar Kitarović u predizbornoj kampanji najavljivala je provođenje fiskalnih i parafiskalnih rasterećenja gospodarstva, smanjenje poreznih obveza kroz jednostavniji porezni sustav i prekidanje svake najave novih poreza prije provedbe cjelovite porezne reforme. Prema programu, zalagat će se i za odustajanje od poreza na imovinu jer je to po njoj apsolutno kotraproduktivno jačanju poduzetničke klime i suprotno načelima tržišnog gospodarstva.

Ipak, po Jakeliću, i to je proces koji se može pokrenuti i o kojem se može razgovarati do parlamentarnih izbora. "Odavno smo rekli da imamo previsoke poreze i da smo preskupa država. Predsjednica, istina, može snažno utjecat na trendove i na opću klimu, ali promjene nisu realne u kratkom roku", ustvrdio je Jakelić.

Ekonomski analitičar Josip Budimir vjeruje da je za njezina mandata moguća revolucionarna promjena porezne politike.

"Vjerujem da ona može puno napraviti po tom pitanju. To nije bila samo prigodna retorika za kampanju već su to zapravo gospodarski stavovi koje je Kolinda Grabar Kitarović najavila kao one za koje će se zalagati, a što proizlazi iz gospodarskog programa HDZ-a i njihovih koalicijskih partnera. Kod njih postoji visok konsenzus da s jedne strane treba izvršiti porezno rasterećenje, a s druge da porezni sustav treba biti jednostavniji i, što je najvažnije, stabilniji", naveo je Budimir.

Za Domagoja Juričića iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) radi se o isticanju vrijednosnog pravca i suda u kojem će jedna koalicija, za razliku od druge, graditi svoju prepoznatljivost i u godini parlamentarnih izbora.

Sva trojica nakon izbora nove predsjednice najavljuju više inicijativa, rasprava pa i više rješenja u traženju izlaska iz gospodarske krize, napominjući da ona nema izravne ustavne ovlasti za mijenjanje mnogo toga, ali svojim utjecajem i vezama može učiniti mnogo toga u pogledu gospodarske diplomacije.

Budući da je riječ o drugoj političkoj opciji od dosadašnje, sugovornici su se složili da svojevrsnim pritiskom na Vladu Zorana Milanovića, Grabar Kitarović kroz javno i medijsko djelovanje može stvarati pritisak na Vladu da pokuša donijeti neke gospodarske rezultate i u ovoj predizbornoj godini. Isto tako, vjeruju da će Grabar Kitarović znati prepoznati mogućnosti djelovanja kroz diplomatska predstavništva.

Za Juričića je ovo je ključni trenutak za hrvatsko gospodarstvo, što bi, tvrdi, trebale shvatiti i jedna i druga politička opcija.

Za Jakelića gospodarski rast treba bit primarni cilj nove predsjednice, a on će podržati sve inicijative koje će pomoć našim kompanijama, dok Juričić želi da Grabar Kitarović ubuduće prije svega radi na poboljšanju imagea Hrvatske u svijetu.

"Što je imidž Hrvatske bolji to će biti bolji i imidž naših kompanija. Nažalost, kada sada putujemo po svijetu naše tvrtke nemaju dobar imidž. Postoje individualne tvrtke koje pokazuju dobre rezultate ali često ih se prikazuje kao endemske vrste, koje nisu tipični predstavnici hrvatskog društva. Od Kolinde Grabar Kitarović očekujem da se Hrvatska počne percipirati kao društvo reda i rada i da se mijenja percepcija uspavane balkanske zemlje koja je ušla u Europsku uniju, dok su se u istoj toj Uniji počeli propitkivati je li to zasluženo. Isto tako, hrvatske tvrtke se još uvijek drže svojih tradicionalnih tržišta iako su ona u padu, pa stoga moramo učiniti sve da ih gurnemo u nova, treća tržišta", naveo je Juričić.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk