Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Tra 2026

Godišnje prerade oko 600 tona žitarica na dva kamena mlina: Oni su pioniri eko poljoprivrede u Slavoniji

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Nikola Kučar  

Godišnje prerade oko 600 tona žitarica na dva kamena mlina: Oni su pioniri eko poljoprivrede u Slavoniji

Tvrtka Eko-Jazo, nasljednik je OPG-a kojega su u 90-ima pokrenuli Ivan i Slava Jazbec, koji su bili među prvim ekološkim proizvođačima žitarica u Hrvatskoj. Danas na 47 hektara vlastite zemlje uzgajaju žitarice, a u asortimanu imaju 54 proizvoda. I upravo kreću u rebranding.

"Analize tržišta potvrdile su da smo među najprepoznatljivijim domaćim brendovima kada su u pitanju ekološke žitarice. S druge strane mi smo zaista najautohtoniji i među najvećim hrvatskim ekološkim proizvođačima i prerađivačima žitarica, ali i pioniri u ovom poslu “, započinje priču Josip Mihaljević, koji danas vodi tvrtku Eko-Jazo u Ivanovcu, nedaleko Osijeka.

Iza tog uspjeha stoje desetljeća rada, vizije i odvažnosti onih koji su prvi zakoračili u tada još nepoznato područje. Tvrtka je nasljednik OPG-a kojega su pokrenuli Ivan i Slava Jazbec,koji su bili među prvim ekološkim proizvođačima žitarica u Hrvatskoj. Poljoprivredom su se počeli baviti 1996./97. godine, u vrijeme kada je ekologija mnogima zvučala kao egzotičan pojam, a ne održiv poslovni model.

"Danas proizvodimo na pedeset hektara vlastite zemlje, uz dodatnu ugovorenu proizvodnju. U našem okruženju još oko stotinjak hektara obrađuje se po ekološkim principima, s kojima surađujemo“, dodaje Josip.

Godišnje prerade oko 600 tona žitarica na velika kamena mlina kapaciteta 300 i 500 kilograma na sat. Na jednom prerađuju kukuruz i proizvode krupicu i palentu, dok je drugi namijenjen pšenici, piru, ječmu, raži i zobi.

Nasljeđe vizionara
Ivan Jazbec, čovjek koji je pokrenuo cijelu priču, vrlo je brzo prešao na ekološku poljoprivredu, a svoje je iskustvo prenio na Josipa, koji se po OPG-u "motao od malih nogu".

"Bio je to trenutak tranzicije, kada se u Ivanovcu počelo ozbiljno razmišljati o tome da se žitarice ne samo uzgajaju, već i prerađuju u gotove proizvode“, napominje Josip.

Uz podršku Fakulteta za agrobiotehničke znanosti u Osijeku (FAZOS) i projekta prekogranične suradnje, nabavljeni su prvi strojevi. Bio je to skroman, ali značajan početak: kameni mlin, stroj za pahuljice, ljuštilica za pir, stroj za dražiranje i pakirnica.

"Nismo imali od koga učiti ni vidjeti kako to funkcionira. Gospodin Jazbec je podnio najveći teret, učeći sve iz prve ruke, a ja sam bio uz njih“, prisjeća se Josip početnih dana, kada su takvi strojevi u regiji bili prava rijetkost.

Prekretnica je stigla 2014. godine, kada je dM raspisao natječaj "Najbolje dolazi iz prirode“, namijenjen domaćim proizvođačima. U konkurenciji od 170 prijavljenih, Eko-Jazo ušao je u uži krug, a 2015. potpisali su ugovor koji će im značajno odrediti daljnji razvoj.

"Od 16 proizvođača koji su tada ušli u lanac, danas smo na policama, uz još samo jednog kolegu, ostali jedino mi. Izdržali smo jer smo se uspjeli prilagoditi kapacitetima i zahtjevima velikog lanca“, kaže Josip.


Komentari članka

Vezani članci

Dok drugi prodaju zrno, on ga melje u svom mlinu: Slavonac od rijetkih kultura stvorio tražena brašna

17.03.2026.

Mirko Miladinović iz Koritne kod Đakova preradom sjemena u brašno bavi se od 2020. godine. Danas obrađuje oko 56 hektara zemlje, uzgajajući sjemenske kulture i specijalna brašna pod brendom Ceres

Jačaju mlinski sektor, predstavljen program potpora za preradbene kapacitete

29.01.2026.

Dugoročni cilj je što veće količine pšenice i drugih žitarica prerađivati u županijskim mlinovima, pretvarati u brašno, a potom i u tjesteninu te druge pekarske proizvode, čulo se u Osječko-baranjskoj županiji na sastanku s predstavnicima sektora mlinske

Jedina u Hrvatskoj: Pizzeria s vlastitim poljem pšenice i brašnom koja ne podilazi trendovima

27.01.2026.

Kako izgleda načelo "0 kilometara", koliko je važno brašno u pripremi pizze i kakva budućnost čeka pizzu nepoletanu bile su neke od glavnih tema koje su se otvorile u Bujama...

Na 240.000 hektara niče nova pšenica, stručnjaci savjetuju otpornije sorte

31.10.2025.

Ove će godine na oko 240 tisuća hektara biti zasijana pšenica i druge ozime kulture. Zbog bolje genetike ratarima se savjetuju certificirane sorte sjemena otpornije na promjenjive meteorološke uvjete i biljne bolesti...

Globalna proizvodnja kukuruza upisat će apsolutni povijesni rekord

02.10.2025.

Krajnji kupci su svega toga svjesni i koriste svoju poziciju na tržištu. Stoga je za očekivati da će mnogi proizvođači biti nezadovoljni otkupnim cijenama na tržištu. Još kada se u tu jednadžbu stavi utjecaj slabog dolara na europski kukuruz, imamo to što

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1807 članka imaju tag svijet
  4. 1485 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1564 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1332 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1073 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke