Europom se širi svinjska kuga, Hrvatska uvodi dodatne mjere

Nakon što je Njemačka prijavila Europskoj komisiji prve slučajeve afričke svinjske kuge (ASK) u domaćih svinja na tri gospodarstva smještena u administrativnom području Brandenburg, koje se nalazi neposredno uz granicu s Poljskom, Hrvatska uvodi dodatne mjere.

Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede: "Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je trenutno prisutna u njih 10 (Bugarska, Estonija, Njemačka, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Italija). Tijekom 2020. godine u sustav prijave bolesti Europske komisije (ADNS) prijavljeno je 11 027 slučajeva ASK u divljih svinja te 1240 pozitivnih gospodarstava od čega je čak 1053 pozitivnih gospodarstava u Rumunjskoj. Najviše pozitivnih divljih svinja potvrđeno je u Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Ukupni iznos sredstava iz EU fondova utrošenih za provedbu mjera kontrole ASK u razdoblju od 2014. do 2020. godine iznosio je oko 174 milijuna eura, a za 2021. godinu predviđeno je 14.5 milijuna eura za mjere iskorjenjivanja i sprječavanja ASK."

Kategorizacija

U cilju procjene biosigurnosne situacije, dodaju iz Ministarstva, na svinjogojskim farmama te informiranja posjednika i poduzimanja određenih mjera u cilju smanjenja rizika od pojave i širenja afričke svinjske kuge, od 2019. godine do danas su sva gospodarstva koja drže svinje u Hrvatskoj kategorizirana u odnosu prema biosigurnosti.

"Do sada je u tu svrhu utrošeno više od 27 milijuna kuna. Kategorizacija gospodarstva provodi se na trošak državnog proračuna za novu farmu koja se prvi put kategorizira kao i za one posjednike koji imaju do 10 svinja i prošli su edukaciju o biosigurnosti kod naših savjetnika i unaprijedili razinu biosigurnosti na svojim gospodarstvima. Zbog velikog broja gospodarstava u najnižoj kategoriji koja ne udovoljavaju uvjetima biosigurnosti, donesene su dodatne preventivne mjere koje uključuju kliničke preglede svinja prije premještanja i klanja na vlastitom domaćinstvu, na takvim gospodarstvima, a ujedno je i onim gospodarstvima koja su unaprijedila biosigurnost omogućena ponovna kategorizacija. Od 2019. godine provodi se i Program nadziranja ASK, odobren i sufinanciran od strane EK koji uključuje pretraživanje uzorka podrijetlom od uginulih domaćih i divljih svinja te pretraživanje uzoraka zdravih odstrijeljenih divljih svinja u visoko rizičnom području uz granicu sa Srbijom te Bosnom i Hercegovinom. Također, bit će objavljen novi Javni poziv za sufinanciranje troškova postavljanja dvostrukih ograda za posjednike koji drže svinje na otvorenom, s obzirom na povećani rizik od kontakta s divljim svinjama koje predstavljaju izvor zaraze za domaće svinje. Ministarstvo poljoprivrede od 2019. godine sufinancira troškove postavljanja dvostrukih ograda s 80 % stvarno nastalih troškova materijala do maksimalnog iznosa od 20 tisuća kuna po korisniku te je u tu svrhu tijekom 2019. i 2020. godine isplaćen iznos veći od 1,3 milijuna kuna za ukupno 119 posjednika. U lovištima je također potrebno provoditi stroge biosigurnosne mjere, a naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači donesenoj 2018. propisano je smanjenje brojnog stanja divlje svinje u lovištima na području cijele Hrvatske na 50 % matičnog fonda. Naime, na području gdje se pojavi ASK smrtnost divljih (i domaćih) svinja je gotovo 100 %, pa se želi umanjiti rizik i omogućiti opstanak populacije divljih svinja.

Jedan od vukovarskih svinjogojaca nam je rekao kako bi pojava afričke svinjske kuge u Hrvatskoj bila iznimno opasna, pa je ključno i dalje poduzimati sve mjere zaštite kako bi se to spriječilo.

Zaštita

- Ulazak te bolesti na farme u Njemačkoj pokazuje kako mjere zaštite treba podići na višu razinu, neovisno o troškovima koje to iziskuje, jer bi potencijalni prodor na farmu i činjenica da je sve svinje potrebno eutanazirati dugotrajno donijelo još više štete. Ljudi kojima je svinjogojstvo i proizvodnja mesa i suhomesnatih proizvoda prioritetno, odnosno zanimanje od kojega žive, našli bi se pred zidom ako bi im pojava bilo koje bolesti oduzela mogućnost daljnje proizvodnje - naveo je, dodajući kako bi, baš zbog toga, zemlje u kojima se ova bolest pojavi, trebale dobro razmisliti o izvozu svinjskoga mesa sve dok se situacija ne riješi.