Europa postigla dogovor o rješavanju dužničke krize

Banke su pristale na dobrovoljni otpis 50 posto potraživanja na grčke obveznice, što je bio najteži dio summita čelnika eurozone koji počeo u srijedu navečer, a završio oko četiri sata u četvrtak ujutro. Time će grčki dug biti smanjen za oko 100 milijardi eura što bi trebalo omogućiti da on do 2020. padne na 120 posto grčkog BDP-a. Današnji grčki dug iznosi 350 milijardi eura, što je 162 posto BDP-a.

Deutsche Welle naglašava kako se glavni spor vodio između Njemačke i Francuske, jer su francuske komercijalne banke uvelike izložene grčkom dugu. U pregovore s bankama izravno su se uključili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy, zajedno sa šeficom MMF-a Christinom Lagarde i predsjednikom euroskupine Jean-Claude Junckerom. Dogovoreno je da banke sada postojeće grčke obveznice zamjene novima koje će biti osigurane garancijama Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF).

Noćas smo pokazali da možemo povući prave zaključke, naglasila je nakon dogovora Merkel i dodala kako joj je bilo jasno da je cijeli svijet pomno pratio što će se dogoditi u Bruxellesu. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso dogovor na summitu označio je vrlo solidnim korakom naprijed, dok je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy upozorio da je summit usvojio vrlo važne odluke, osobito jer se kriza počela razvijati u sustavni problem kojeg je trebalo riješiti. Grčki premijer Georgij Papandreu izjavio je nakon sastanka da za njegovu zemlju počinje novo razdoblje. Bit će to za nas novi početak, ali dalje moramo raditi, rekao je.

Financijska moć EFSF-a mogla bi biti i veća od 1000 milijardi eura
Čelnici eurozone postigli su dogovor i o povećanju kreditnih sposobnosti Europskog fonda za financijsku stabilost (EFSF), međutim još nisu poznati detalji kako će to točno biti učinjeno te koliko će u konačnici iznositi garantna moć fonda. Ono što se zna je da će fond zadržati svoju trenutnu garantnu ulogu, što je posebice korisno za Italiju koja bi u budućnosti mogla imati problema sa izdavanjem svojih obveznica.

Financial Times piše kako su i Merkel i Sarkozy, izjavili kako će se fond povećati za 4 do 5 puta, ali se konačni iznos ne može utvrditi sa točnošću pošto nije poznato koliko se novaca trenutno nalazi u fondu. Većina analitičara procjenjuje da fond trenutno raspolaže sa 250 milijardi eura pa bi nakon financijskog ojačanja fond mogao raspolagati garantnom moći većom od 1000 milijardi eura.

Dokapitalizacija banaka mogla bi zahtijevati oko 106 mlrd eura
Što se tiče vraćanja povjerenja u bankarski sektor čelnici su odlučili za dokapitalizaciju banaka prema kojem će one do 30. lipnja sljedeće godine morati osigurati stopu adekvatnosti kapitala od 9% kako bi se zaštitile od mogućih gubitaka. Do novog kapitala banke bi trebale doći sljedećim redoslijedom: najprije bi same trebala pokušati naći taj novac na financijskom tržištu, ako to ne uspije onda se obraćaju vladama svojih država, a zadnja je mogućnost obraćanje EFSF-u, prenosi Hina.

Mjere za povratak povjerenja u bankarski sektor nužne su i hitno potrebne, kaže se u izjavi čelnika. U izjavi se ne spominje iznos u kojem bi se banke trebale dokapitalizirati, ali Bloomberg prenosi procjenu European Banking Autority-a, regulatornog tijela EU-a, prema kojoj bi bankama za dokapitalizaciju moglo biti potrebno 106 milijardi eura . Dokapitalizacija će osobito pogoditi grčke banke koje moraju sakupiti oko 30 milijardi eura da bi zadovoljile uvjet kapitalne opskrbljenosti. Isto tako španjolske financijske institucije moraju povući 26,16 milijardi, talijanske 14,77 milijardi, a francuske 8,84 milijarde. Njemačkim bankama predstoji zadaća povući u pričuvu još 5,18 milijardi eura.

Obećanja Italije i Španjolske
Španjolska i Italija na sastanku su najavile dodatne programe sanacija svojih financija. Italija je u dopisu upućenom Europskoj uniji obećala da će do 15. studenoga predstaviti plan za reformu tržišta rada i mirovinskog sustava kao i privatizaciju. Time bi Rim do 2014. godine, smanjio dug na 113% BDP-a. Također su dogovorene i mjere kojima će se pojačati upravljanje eurozonom, za što će trebati i mijenjati Ugovor o EU-u.