Eterična ulja origana, timijana i cimetovca protiv opasnih bolesti maslina

Tijekom proteklih pet godina znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču istraživali su kako masline zaštititi od bolesti prirodnim spojevima i uz manju upotrebu klasičnih sredstava za zaštitu bilja.

Projekt "Prirodni bioaktivni spojevi kao izvor potencijalnih antimikrobnih tvari u suzbijanju bakterijskih i drugih gljivičnih patogena masline“, Anti-Mikrobi-OL, bio je usmjeren na razvoj alternativnih načina suzbijanja uzročnika različitih bolesti masline, jedne od najvažnijih poljoprivrednih kultura u Istri i širem mediteranskom području.

Istraživači instituta proučavali su djelovanje različitih prirodnih bioaktivnih spojeva na fitopatogene bakterije i gljive koje nepovoljno utječu na rast i razvoj stabala masline, a uzrokuju djelomično ili potpuno sušenje stabala masline uz moguće smanjenje rodnosti.

Međunarodna istraživačka grupa
Uz Hrvatsku, u projektu su sudjelovali istraživači iz Slovenije, Portugala, Italije te Bosne i Hercegovine. Tijekom pet godina objavljeno je 13 znanstvenih radova, a obranjene su i dvije doktorske disertacije na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Osijeku.

Među bolestima masline kojima se projekt bavio posebno se izdvaja rak (šuga) masline, bolest koju uzrokuje bakterija Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi.

Bolest je prepoznatljiva po kvrgavim zadebljanjima, odnosno tumorastim izraslinama, koje se pojavljuju na granama, izbojima i drugim dijelovima stabla. Simptomi bolesti raka masline utvrđeni su na 23 različite sorte masline u istraživačkim maslinicima u Istri.

"Rak masline ne znači nužno da će cijela biljka odumrijeti, ali maslina slabi, a napadnuti dijelovi mogu se početi sušiti. Koliko će posljedice biti ozbiljne ovisi o vremenskim uvjetima povoljnim za razvoj bakterije, o virulentnosti soja, o tome koliko je napad velik i o kojoj je sorti riječ", objašnjava dr. sc. Sara Godena, voditeljica projekta, viša znanstvena suradnica s Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč.

Nova otkrića
Istraživane su različite patogene gljive, među kojima su bile i one o kojima se do sada vrlo malo i gotovo ništa nije znalo, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Pet vrsta gljiva prvi je put zabilježeno na maslini u Hrvatskoj (Diplodia mutila, Dothiorella iberica, Dothiorella sarmentorum, Biscogniauxia mediterranea i Cytospora pruinosa), a šest vrsta prvi je put zabilježeno u svijetu.

Kao moguća alternativa uobičajenim sredstvima za zaštitu bilja, među ostalim, ispitivana su i eterična ulja visoke kakvoće te njihove glavne aktivne komponente. Najbolje rezultate pokazala su eterična ulja origana, tj. mravinca, običnog timijana i kineskog cimetovca.

"Posebno se istaknuo karvakrol, prirodni fenolni spoj i glavna komponenta eteričnog ulja origana, koji ima snažna antimikrobna, protuupalna i antioksidativna svojstva, zatim e-cinamaldehid, jedan od najvažnijih sastojaka eteričnog ulja cimetovca", ističe Sara Godena.

U pojedinim laboratorijskim ispitivanjima djelovanje ovih eteričnih ulja i njihovih glavnih komponenti bilo je vrlo snažno, pa čak i usporedivo ili bolje od djelovanja standardnih fungicidnih ili baktericidnih preparata.

Iako su dobiveni rezultati obećavajući, primjena prirodnih spojeva zahtijeva pažljivo određivanje njihove koncentracije. Veća količina ne znači nužno i bolji učinak jer previsoka koncentracija pojedinih spojeva može imati štetan, odnosno fitotoksičan učinak na samu biljku, kada se mogu pojaviti nekrotične lezije. Problem predstavlja i hlapljivost eteričnih ulja.

U sklopu projekta istraživala se i mogućnost korištenja biljne otpadne vode masline, nusproizvoda koji nastaje tijekom prerade, odnosno ekstrakcije maslinovog ulja iz ploda masline.