Ekstremna suša potaknut će rast cijena u Hrvatskoj

Unatoč snijegu koji je ove zime zabijelio cijelu Hrvatsku, od njega ni u hidrološkom smislu nije bilo nikakve koristi pa već petnaesti mjesec zaredom - vlada suša. Iako se snijeg tek nedavno otopio, razina vode u kaptažama je na vrlo niskim granicama, u Lici, koja se nakon ovakvih snjegova prije borila s poplavama, kaptaže su, primjerice, "u crvenom", na razinama uobičajenim za početak ljeta.

Nastavi li se sušno razdoblje, kažu hidrolozi, a njihove kolege meteorolozi kažu da hoće - moglo bi biti velikih problema. U problemima se već petnaest mjeseci zaredom nalazi i HEP, čije su akumulacije na razini prosječnih akumulacija u srpnju, na samo 43 posto popunjenosti. Kako otkriva Zoran Vakula iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, postoji mogućnost da stručnjaci Zavoda, zbog dugotrajne suše, javno upute upozorenje na ono što nas čeka - još jedno dugotrajno sušno razdoblje. Vrlo sušno, u većini Hrvatske čak i ekstremno sušno vrijeme kakvo je bilo u 2011., nastavit će se i u prvoj polovini ove godine, moguće čak do rujna, kaže Vakula. Manjak vlage u tlu nije znatno umanjio ni snijeg pa prognoze za sljedećih 6 mjeseci ne ulijevaju optimizam - relativno je velika vjerojatnost da će padalina biti i znatno manje od dosadašnjeg prosjeka. "Kad počne razdoblje nestabilnosti u atmosferi, ponegdje može biti i obilnije kiše, no to neće znatno ublažiti opće stanje. Ovogodišnje proljeće i ljeto, prema trenutačno raspoloživim prognozama, vjerojatno će biti i toplije i sušnije od prošlogodišnjeg, ne samo u Hrvatskoj nego i u bližoj okolici", kaže Vakula, dok njegov kolega hidrolog, Borivoj Terek, napominje kako će, osim hidroelektrana, velikih problema imati i poljoprivreda. "Suša traje duže vrijeme, i nastavi li se, moglo bi biti problema. Od snijega nikakve pomoći, jer se topio polako, i rijeke su ga lako 'preuzimale', dok kiše istodobno nije bilo. Mnogo je vode od snijega otišlo u podzemne, zbog dugotrajne suše prazne tokove, zbog čega vode u dubinama ima, ali su vodostaji na površini izuzetno niski", napominje Terek. HEP će zato biti prisiljen na veći uvoz električne energije, odnosno pojačanu proizvodnju iz termoelektrana, kažu u toj kompaniji. Dosadašnja dugotrajna suša, kao i one koje se ove godine i dalje očekuju, jedan su od glavnih razloga zbog kojih će HEP, najvjerojatnije već u travnju, od Vlade zatražiti poskupljenje struje.

Navodno načelno odobrenje već postoji, no nije poznato o kojem je postotku riječ. Činjenica jest da je struja u Hrvatskoj za oko 30 posto jeftinija negoli u državama EU, no Hrvatska je, bar do ove dugotrajne suše, mnogo vlastite struje, iz vode, i proizvodila. HEP će i ovaj put tražiti poskupljenje od 5 do 10 posto, neslužbene su informacije.