Dunavska strategija otvara europske fondove

U sklopu strategije Europske unije za dunavsku regiju, Hrvatska je posebno zainteresirana za suradnju u gospodarstvu, na energetskom polju i u zaštiti od poplava, kazala je u ponedjeljak premijerka Jadranka Kosor koja je u Bukureštu nazočila Dunavskom summitu, zajedno s još četiri premijera i visokim dužnosnicima još deset zemalja te regije. Na skupu je bio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, a usvojena je i deklaracija kojom se daje politička potpora donošenju strategije EU-a za dunavsku regiju (dunavska strategija). Ona bi obuhvatila 14 zemalja - od članica EU-a - Njemačke, Austrije, Slovačke, Češke, Mađarske, Slovenije, Rumunjske i Bugarske do nečlanica - Hrvatske, Srbije, BiH, Crne Gore, Moldavije i dijelova Ukrajine.

Strategija će, zajedno s Akcijskim planom, biti dovršena sljedeći tjedan te predstavljena 8. prosinca, a donošenje u Europskom vijeću očekuje se u travnju 2011. tijekom mađarskog predsjedanja Unijom. Cilj strategije je povećati konkurentnost podunavskog područja i učiniti ga privlačnim za ulaganja, što se prije svega namjerava postići boljim prometnim povezivanjem i povećanjem stupnja zaštite okoliša. Dunav bi do 2020. trebao biti plovan 300 dana u godini, a teretni promet bi se povećao za 20 posto u odnosu na ovu godinu, dok bi željeznička mreža između glavnih gradova dunavske regije bila gotova do 2030. Predviđa se i smanjenje emisije stakleničkih plinova za 20 posto u odnosu na 1990.

Hrvatskoj se, kroz suradnju u sklopu dunavske strategije, otvaraju mogućnosti ne samo povezivanja s podunavskim zemljama, nego i apliciranja za europske fondove. U svom je govoru premijerka Kosor izrazila nadu da će završetak prve faze procesa razvoja dunavske strategije imati korisne učinke u predstojećem razdoblju. Podsjetila je pritom na rezultate koje ostvaruje makroregionalna strategija za regiju Baltičkog mora. »S Dunavskom strategijom EU-a dobit ćemo još jedan takav okvir. On će nam pomoći da razmotrimo zajedničke izazove i učinkovitije koordiniramo raznovrsne prekogranične projekte i transnacionalne programe nužne razvoj dunavskog riječnog sliva. To se ponajprije odnosi na razvoj i implementaciju strateških projekata u području prometne i energetske infrastrukture te integriranog upravljanja vodama Dunava i njegovih pritoka, kao i projekata iz područja gospodarstva, zaštite okoliša ili kulturne razmjene. Očekujemo također da će provedba Strategije imati znatan učinak na daljnji razvoj i jačanje dobrosusjedskih odnosa u regiji te da će pridonijeti intenziviranju suradnje«, kazala je Kosor, istaknuvši da je Hrvatska od početka svoje sudjelovanje u razvoju dunavske strategije smatrala procesom koji ide paralelno i komplementarno s procesom pristupanja Uniji. Podsjetila je na tijek hrvatskih pregovora i najavila da Hrvatska očekuje kako će do kraja godine zatvoriti većinu poglavlja i 2011. završiti pregovore i potpisati pristupni sporazum.

»Odlučni u namjeri da donesemo dodanu vrijednost Uniji, naš angažman u okviru provedbe Dunavske strategije bit će usmjeren da se ona potvrdi kao sredstvo koje povezuje različite nacionalne i prekogranične politike, osnažuje međuresornu suradnju te usmjerava procedure financiranja i osigurava da se svi raspoloživi resursi koriste na najbolji mogući način. Hrvatska kao buduća 28. članica EU-a bit će posvećena tom cilju«, zaključila je Kosor. Na marginama sastanka razgovarala je i sa svojim kolegama koji su izrazili punu potporu ulasku Hrvatske u EU.