Državni inspektorat: Zbog nepoštovanja mjera 50 tvrtki dobilo zabranu rada

Gotovo četiri mjeseca život i poslovanje u Hrvatskoj određuje Nacionalni stožer civilne zaštite koji je svojim preporukama i mjerama znatno promijenio način rada svih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Među njima bilo je i onih koji se nisu prilagodili na vrijeme ili su to učinili na krivi način, na što su ih svakodnevno upozoravali inspektori Državnog inspektorata.

Stalni nadzori
Do sada je njih 50 zbog nepoštovanja mjera “zaradilo” i zabranu rada, a mnogi strahuju kako bi se ponovnim pooštravanjem mjera mogli naći u tome društvu. Naime, otkako je Stožer civilne zaštite RH donio odluku o nužnoj mjeri obaveznog korištenja maski za lice ili medicinskih maski, između ostaloga, u zdravstvu, trgovini i ugostiteljstvu, kontrole se provode još intenzivnije.

“Državni inspektorat je do 7. srpnja 2020. zaprimio ukupno 173 prijave koje su upućivale na kršenje mjera Stožera u prostorijama i na prostorima poslodavaca. U povodu svih zaprimljenih prijava inspektori rada za zaštitu na radu obavili su nadzore. Većinu utvrđenih nepravilnosti poslodavci su otklanjali odmah tijekom inspekcijskog nadzora, a kod 50 poslodavaca donesena su usmena rješenja o zabrani postupanja protivno mjerama Stožera. Odnosno, u skladu s odredbom članka 91. stavka 1. podstavka 2. Zakona o zaštiti na radu, zabranjeno je poslodavcima obavljanje radnih postupaka bez da osiguraju socijalnu distancu ili zaštitnu opremu, osiguraju održavanje higijene ruku te sprječavaju okupljanje više osoba. Ove zabrane stupale su na snagu odmah i trajale su do primjene odgovarajućih mjera”, izvještavaju iz Inspektorata. Dalje objašnjavaju kako je u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu poslodavac obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima. Također, mora osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajuće upute smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specifična opasnost, te da te obveze poslodavac ostvaruje u skladu s procjenom rizika, koju je obvezan usklađivati sa znanstvenim i stručnim spoznajama, odnosno napretkom.

“Odluke Stožera koje se odnose na radnike, način obavljanja poslova i radne postupke, u cilju smanjivanja rizika i sprječavanja obolijevanja radnika, poslodavci moraju primjenjivati u skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu kao posebna, odnosno priznata pravila zaštite na radu”, pojašnjavaju iz Inspektorata.

Da gospodarstvenicima nije lako kada je u pitanju poštovanje mjere potvrđuju iz Hrvatske gospodarske komore istaknuvši kako pojedine odluke Stožera kao i njihova primjena nisu uvijek posve jasni.

“Za većinu tvrtki odluke Stožera bile su relativno jasne, no bilo je pojedinih djelatnosti gdje su poteškoće pri razumijevanju odluka bile nešto izraženije, kao što su turizam, prijevoz i zdravstvo. HGK se zauzima da se uvjeti rada moraju jasno i nedvosmisleno komunicirati s gospodarstvenicima. Ključ je i u kontinuiranoj komunikaciji između gospodarstvenika određene grane s jedne strane i epidemiologa s druge kako bi se našlo najbolje rješenje koje će osigurati da ne moramo birati između zdravlja i gospodarstva”, kažu iz HGK-a te dodaju kako se među poteškoćama s kojima se poslovni subjekti susreću vezano uz mjere zaštite od COVID-a ističe dodatni trošak poslovanja koji nije zanemariv.

Primjerene mjere
“Prema analizama HGK-a većina tvrtki u krizi ima dodatni, redoviti mjesečni trošak u iznosu do pet tisuća kuna samo za maske, dezinficijense i rukavice. Trošak se penje u slučaju određenih djelatnosti, prije svega zdravstvene zaštite i socijalne skrbi. Slijede usluge pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, potom prerađivačka industrija”, izvještavaju iz Komore.

Sličnog su stava i u Obrtničkoj komori, iz koje se ističe da je neke mjere u određenim djelatnostima teško provoditi. “Najvažnije je da mjere vezane uz zaštitu od zaraze koronavirusom budu primjerene trenutnoj epidemiološkoj situaciji u zemlji s obzirom na to da je u svakom trenutku najvažnije zaštititi zdravlje građana, radnika i obrtnika. Ipak, neke je mjere teže, a neke lakše provoditi, no smatramo da su već svi usvojili provođenje održavanja socijalne distance i higijene. Mjere ne smiju biti takve da onemogućuju ili smanjuju efikasnost pružanja usluge, kvalitetu proizvoda ili iziskuju znatna izdvajanja financijskih sredstava ionako već iscrpljenih obrtnika, a također ne smiju biti propisane na način da ih je zbog nedostupnosti sredstava za zaštitu nemoguće provesti. Zato je važno pri donošenju mjera konzultirati struku i obrtnike koji će ih na kraju i provoditi, kao što se to činilo pri relaksaciji mjera u svibnju. Obrtnici su odgovorno pristupili obavljanju tog zadatka, ponajprije misleći na očuvanje zdravlja svih uključenih u poslovne procese. Dokazali smo da smo vrijedan partner Stožeru civilne zaštite i Hrvatskome zavodu za javno zdravstvo, tako da se nadamo da će se ista praksa nastaviti i u budućnosti”, poručuju iz Hrvatske obrtničke komore.