Dražen Ipša: Prema zemlji se treba odnositi kao prema majci, a ona će to vratiti

Dubovica je malo selo u Podravini. Mnogo poljoprivrednika ovdje se bavi proizvodnjom cvijeća, a plastenici se pružaju uzduž i poprijeko rijeke Plitvice.

Tik do rijeke smjestila se obitelj Ipša, sa svojih 6 traktora, 5 prikolica, 2 kombajna i utovarivača koji je upravo stigao na OPG.

Sve što imaju kupili su vlastitim sredstvima "mic po mic", kako kaže gazdarica Kristinka Ipša. Tako joj tepa suprug Dražen koji kaže da ona drži tri kuta gospodarstva, a on i sin Antonio dijele onaj jedan.

"Lani je sve njive malčirala, vozi traktor, vodi papire, plaćanja...ona je žena, majka i kraljica“, ponosno je kazao Dražen Ipša.

U poljoprivredu je ušao 1983. godine, ali ozbiljna proizvodnja krenula je deset godina poslije, kada su se vjenčali.

Već 20 godina rade zelenu gnojidbu
Bave se proizvodnjom žitarica, a s početnih 4 hektara došli su do sadašnjih 130 ha. Manje od polovice zemljišta je u njihovom vlasništvu dok za ostalo plaćaju zakup od privatnih osoba, a imaju i 11 ha državnog zemljišta.

Pravi su primjer kako se pravilno radi konzervacijska poljoprivreda, a već drugu godinu za redom imaju najveći prinos kukuruza u Varaždinskoj županiji.

Kukuruz siju na 60 posto površina, a na ostalom je pšenica, ječam, raž, suncokret i strne žitarice, ovisno kako koje godine.

Već dvadeset godina rade zelenu gnojidbu. Isprobavaju razne mješavine, a trenutno koriste djetelinu, rauolu i gorušćicu, što im se pokazalo najboljom mješavinom u odnosu cijene i kvalitete.

"Zelenu gnojidbu radimo odmah nakon skidanja žitarica pa duboko podrivamo. Onda idemo plitko s gruberima i sijemo u jednom prohodu sijačicom, ovisno o njivi i ne diramo do sjetve iduće kulture - to je cijela mudrolija" kazao je Dražen.

Ne zaoravaju nego zemlju tako ostavljaju do proljeća, kada ide plitka obrada obično tanjuračom ili gruberima, ovisno i situaciji, a potom ide sjetva. Sjetvu kukuruza na kukuruz izbjegavaju zbog zlatice. Nisu toliko problem bolesti nego štetnici, ističe on.

Zemlja mora biti živa i imati mikroorganizme
Iza kukuruza ide suncokret, a u jesen strnine (gotovo 50 hektara). To se u jesen malčira, ide se s gruberima i sijačicama za direktnu sjetvu. To im se već treću godinu pokazalo jako dobrim, u smislu prinosa.

"Zemlja mora biti živa i imati mikroorganizme, zbog toga se radi konzervacija. Džabe nama biljni ostaci, mirko i makro elementi ako nisu u obliku koji nisu dostupni biljci. Ako se radi nepravilno, konzervacija nema rezultata" rekao je nositelj OPG Ipša.

Neka gnojiva su smanjili nakon rezultata analize tla, koju su napravili na gotovo svim njivama. Puno su naučili od kolega iz Slovenije koji su s njima podijelili iskustva i upozorili na zamke i greške koje su oni napravili prije pet godina.