Dragan Zvonar bez navodnjavanja lani ostvario 17,2 t/ha kukuruza

Dragan sa suprugom Mihaelom i tri zaposlena radnika obrađuje 70 hektara zemlje. Unatoč zdravstvenim problemima, lani je ostvario vrhunske rezultate, kako u ratarskoj, tako i povrtlarskoj proizvodnji te se uvjerio u kvalitetu SelectiS hibrida kukuruza.

Osnovao je obitelj, dobio dvoje djece, danas 6-godišnju kćer i 3-godišnjeg sina, no Dragan Zvonar (29) iz Vaške u općini Sopje, Virovitičko-podravska županija, ostvario se i kao ozbiljan mladi poljoprivrednik.

Odmalena je, kaže nam, poljoprivreda bila njegov život. Prvo je s roditeljima radio na farmi krava, no 2020. su godine zbog teške situacije u stočarskom sektoru bili primorani zatvoriti je.

Okrenuo se ratarstvu, pa je 2014. preuzeo OPG od oca. Ubrzo je shvatio da se od klasičnih ratarskih kultura ne može puno napredovati stoga je odlučio diverzificirati svoju proizvodnju. Od oko 70 hektara koje radi, 60 je pod sustavom navodnjavanja Kapinci-Vaška što mu puno znači, pogotovo u ovo neizvjesno vrijeme kada je svaka godina sve teža i izazovnija. Dva sustava navodnjavanja su kupili vlastitim sredstvima i na većini površina ostvaruju dvije berbe godišnje, odnosno siju postrne usjeve.

Sve usjeve i osigurava. Dio ratarskih kultura je pod ekološkom proizvodnjom, a od prije nekoliko godina bavi se i sjemenarstvom.

Industrijska rajčica na 10 hektara
Osim toga, prošle godine imali su 2,5 hektara industrijske rajčice koju su proizvodili za Podravku. U tome mu, kaže, najviše pomaže supruga Mihaela, koja je na sebe preuzela veći dio posla te je također zaposlena na OPG-u. Osim njih dvoje, u radu im pomažu još tri stalno zaposlena radnika.

Ove godine u plodoredu ima ječam, pšenicu, uljanu repicu, soju, kukuruz, ponovno rajčicu te papriku ajvaricu.

Veliki planovi i ulaganja stali su 2022. godine kada je zbog korone dobio trajno oštećenje bubrega te sada čeka transplantaciju. Smanjenje fizičke aktivnosti zahtijevalo je zaposlenje dodatne radne snage na OPG-u. Unatoč njegovim redovnim odlascima na hemodijalizu, ostvarili su prošle godine vrhunske rezultate. Naime, Zvonari su imali najbolji prinos rajčice na polju do 5 hektara zbog čega su dobili i Podravkino priznanje. Zbog toga su je ove godine odlučili posaditi na 10 hektara.

Kukuruz bio jak i zelen unatoč suši
Nisu samo ovdje bili pri vrhu. Naime, hibrid kukuruza MAS 524.A (FAO 450) na nenavodnjavanoj je površini ostvario prinos od 17,2 tona po hektaru uz vlagu 14,8 posto, dok je s hibridom MAS 43.P ostvareno 12,4 tona po hektaru uz vlagu 13,4 posto. Oba su hibrida u SelectiS programu tvrtke AgroChem MAKS.

Radi se o, kako pojašnjavaju iz ove tvrtke, programu pomno odabranih najboljih svjetskih sorti i hibrida koji će se uspješno nositi s izazovima kao što su klimatske promjene, konstantni stresni uvjeti, sve češće infekcije patogena i biološka nepredvidivost poljoprivrednih štetnika te manjak sredstava za zaštitu bilja.

"Od prvog dana ovaj je kukuruz bio jak, zelen. Odlično se držao u velikim vrućinama i visokim temperaturama. Oplodnja je super prošla i nismo imali stabljiku bez klipa, uspoređujući s okolnim poljima", kaže nam Dragan te dodaje: "Mislim da su odabrali jako dobru genetiku za ovaj program. Nemaju puno hibrida, ali su odabrali najbolje što se nudi na tržištu".

Zvonar: Prinosi su visoki i zahvaljujući Tora programu
Osim sjemena, na gotovo svim kulturama koristi i TORA specijalna gnojiva i biostimulatore, kojima također pripisuje ovako dobre rezultate.

"Na desetak lokacija smo radili pokus s ovim folijarnim gnojivima i bez njih, na više kultura, pa i na rajčici. Razlika je bila očigledna. Unatoč suši, prinos nam je bio izvanredan", otkriva nam. Kaže kako je na rajčici koristio Tora Fusion biostimulator na bazi kompleksa enzimski fermentiranih oceanskih algi i slobodnih aminokiselina biljnog podrijetla zbog čega se izborila s teškim vremenskim uvjetima.