Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Sij 2019

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

Izvor: lider.media · Autor: Marija Zuber  

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

Prema izmijenjenom Zakonu o doprinosima od 1. siječnja 2019. godine ukidaju se dva doprinosa koji su se do 31. prosinca 2018. obračunavali i plaćali kao doprinosi na plaću, odnosno osnovicu osiguranja. Obveza plaćanja doprinosa za ove namjene ukida se za sve osobe osigurane od rizika nezaposlenosti i za osobe osigurane u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja, što uključuje osiguranike osigurane po osnovi radnog odnosa (radnici) i samozaposlene osobe (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici i šumoposjednici i dr.). Za radnike je do 31. prosinca 2018. godine obveznik plaćanja ovih doprinosa poslodavac (jer su propisani kao doprinosi na plaću), a za samozaposlene osobe oni sami za svoje osobno osiguranje. Svima njima se od 1. siječnja 2019. ukida obveza plaćanja ta dva doprinosa.

Što se mijenja

Ukidanje doprinosa za zapošljavanje neće utjecati na opseg prava koja dosadašnji osiguranici u sustavu osiguranja od rizika nezaposlenosti ostvaruju preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Prava će i nadalje ostvarivati, s tim da su od 1. siječnja 2019. godine ukinute odredbe propisa kojima su uređena prava za vrijeme nezaposlenosti, a prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu bilo uvjetovano plaćenim doprinosima.

Prava po osnovi zaštite zdravlja na radu i do sada su se ostvarivala u sustavu obveznoga zdravstvenog osiguranja, što se nastavlja i u 2019. godini, ali bez plaćanja posebnog doprinosa za tu namjenu. Izdaci sustava javnog zdravstva povezani s ozljedama na radu i profesionalnim oboljenjima financirat će se iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenosti bilo uvjetovano plaćenim doprinosima

Zbog tih se razloga te zbog potrebe saniranja financijskih gubitaka u sustavu javnog zdravstva, stopa doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje povećava s dosadašnjih 15 na 16,5 posto. Promjenama vrsta i stopa obveznih doprinosa smanjuje se ukupno financijsko opterećenje obveznika doprinosa s dosadašnjih 37,2 posto iz plaće i na plaću, odnosno propisana osnovica osiguranja na 36,5 posto, tj. za 0,7 postotnih bodova. Iako se time smanjuju troškovi rada za poslodavca, bez izravnih fiskalnih učinaka na bruto i neto plaću radnika, očekuje se da će poslodavci sve ili barem dio fiskalnih ušteda usmjeriti u povećanje plaća radnicima i/ili isplatu drugih primitaka po osnovi radnog odnosa.

JOPPD ostaje isti

Nisu izmijenjene stope doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje. Ti se doprinosi obračunavaju i plaćaju iz bruto plaće, po stopi od 20 posto, s tim da se za osiguranike osigurane u sustavu mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje doprinos obračunan po stopi od 15 posto uplaćuje u prvi, a pet posto u drugi mirovinski stup.

Izmijenjene stope obveznih doprinosa počet će se primjenjivati pri isplati plaće, odnosno plaćanju doprinosa na propisanu osnovicu za razdoblje provedeno u osiguranju od 1. siječnja 2019. godine. To praktično znači da će poslodavci tek pri isplati plaće za siječanj 2019., koja se u pravilu isplaćuje u veljači, primijeniti nove stope doprinosa.

Neće se mijenjati rubrike na stranici B formulara JOPPD, već se i dalje zadržavaju polja predviđena za iskazivanje doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje. Naime, prema Zakonu o doprinosima, obveza doprinosa određuje se prema propisima koji su bili na snazi u razdoblju na koje se odnosi obveza pa će se u slučaju naknadnih isplata primitaka za 2018. i prethodne godine, i dalje plaćati i obračunavati i ova dva doprinosa (npr. pri isplati bonusa i drugih stimulativnih plaća za 2018. i prijašnje godine, pri isplati oporezivih otpremnina bivšim radnicima kojima je radni odnos prestao prije 1. siječnja 2019. godine i dr.).

Honorarci po starom

Povećanje stope doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje koji se plaća na plaću, odnosno na osnovicu osiguranja, neće utjecati na stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje koja se plaća na primitke od drugog dohotka. Primici od drugog dohotka i dalje podliježu obveznim doprinosima prema stopama koje su bile na snazi u 2018. godini. Za te se primitke ne povećava stopa zdravstvenog doprinosa pa i u 2019. godini iznosi 7,5 posto. Iz primitaka od drugog dohotka plaća se doprinos za mirovinsko osiguranje po stopi od 10 posto.

Osobe koje ostvaruju primitke od drugog dohotka nisu po toj osnovi osigurane od rizika ozljede na radu i od rizika nezaposlenosti. Na te se primitke ni do sada nije plaćao doprinos pa za njih nema promjene u vrstama i stopama obveznih doprinosa.


Komentari članka

Vezani članci

Milijarde izgubljene zbog varanja s minimalcem: "To je čista krađa plaća"

14.08.2026.

Zaobilaženje zakonski propisane minimalne plaće u Njemačkoj radnicima, sustavu socijalne skrbi i državnoj blagajni u deset godina nanijelo je štetu od oko 64 milijarde eura, pokazuju izračuni Saveza njemačkih sindikata (DGB).

Rekordne 1986. i 2025.: Što se u turizmu zapravo promijenilo?

10.08.2026.

Hrvatska je u 40 godina povećala broj noćenja za 60 posto, ali i dalje preuveličava značaj turizma koji donosi manje nego što bi mogao

Hrvatska vina gube bitku s vremenom i tržištem: sve manje vinograda, sve više uvoza

09.08.2026.

Najnoviji podaci Međunarodne organizacije za lozu i vino, OIV-a, pokazuju da je hrvatska proizvodnja u 2025. godini iznosila 699.000 hektolitara, odnosno nešto manje od 70 milijuna litara vina.

Hibridi i Škoda i dalje dominiraju prodajom automobila u Hrvatskoj

07.08.2026.

U prvih sedam mjeseci prodano je gotovo 50 tisuća novih automobila, 5,2 posto više nego lani, a hibridi su preuzeli vrh tržišta

EU se rješava ruskog interesa: Hrvatska postaje glavno energetsko čvorište između SAD-a i Europe

06.08.2026.

Dok se Europa postupno odriče ruskih energenata, Sjedinjene Američke Države ubrzano postaju njezin najveći dobavljač prirodnog plina, a stručnjaci smatraju da bi hrvatski LNG terminal na Krku mogao imati ključnu ulogu u opskrbi srednje i jugoistočne Europ

Tag cloud

  1. 2900 članka imaju tag turizam
  2. 2734 članka imaju tag hrvatska
  3. 1521 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1827 članka imaju tag svijet
  5. 1406 članka imaju tag ict
  6. 1584 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2011 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1324 članka imaju tag trgovina
  11. 1364 članka imaju tag industrija
  12. 1265 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1093 članka imaju tag menadžment
  15. 708 članka imaju tag tehnologija
  16. 1189 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 698 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 546 članka imaju tag porezi
  21. 375 članka imaju tag kompanije
  22. 795 članka imaju tag maloprodaja
  23. 561 članka imaju tag poticaji
  24. 711 članka imaju tag marketing
  25. 410 članka imaju tag potpore
  26. 527 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 462 članka imaju tag start up
  28. 430 članka imaju tag vlada
  29. 458 članka imaju tag koronavirus
  30. 374 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  31. 516 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 533 članka imaju tag obrazovanje
  35. 438 članka imaju tag osijek
  36. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 516 članka imaju tag dzs
  38. 456 članka imaju tag energetika
  39. 419 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk