Domaći farmeri sve više rade, a sve manje zarađuju

Poljoprivrednici u Hrvatskoj, za razliku od onih u zemljama EU-a koji su godini na izmaku imali rast prihoda zbog povećanja cijena hrane, sve više rade, a sve manje zarađuju. Analitičari predviđaju da će se ulaskom Hrvatske u Uniju smanjiti domaća proizvodnja hrane, što se uostalom dogodilo svim novim članicama.

Hrvatsku poljoprivredu od ulaska u EU dijele jedna sjetva i jedna žetva, što u poljoprivrednom kalendaru znači manje od 400 dana za zahtjevnu prilagodbu Unijinim standardima u proizvodnji hrane. No, od ishoda pregovaračkog procesa u Bruxellesu o poglavlju 11 strepe deseci tisuća hrvatskih poljoprivrednika, kojih je registrirano čak 200.000 u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG). Među njima ima i onih bez zemlje, pčelara, kao i kumica s tržnica, jer bez registracije obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ne mogu prodavati svoje proizvode na tržištu. Više od polovice registriranih poljoprivrednika u Hrvatskoj, njih oko 100.000, ima manje od jednog hektara zemljišta, što je minimum za dobivanje poticaja. Pokušaj države da veže poticaje uz najmanje tri hektara zemljišta nije prošao iako se u Hrvatskoj koristi manje poljoprivrednog zemljišta po gospodarstvu u odnosu na EU, gdje prosjek za komercijalne poljoprivrednike iznosi 8,5 hektara. No, veličina domaćeg tržišta, kao i udjel domaće poljoprivrede u poljoprivredi Unije doseže samo 0,6 posto. Dodana vrijednost hrvatske poljoprivrede godišnje iznosi manje od milijardu eura.

Zbog gospodarske krize, ove je godine uslijedio pad potpora u poljoprivredi, pa će za poticaje biti isplaćeno 2,19 milijardi kuna. Pritom će samo poticaji za mlijeko biti isplaćeni u stopostotnom iznosu, a svi ostali u iznosu od 60 posto. Poticaji za pšenicu smanjeni su s 2250 kuna po hektaru na 1900 kuna. Bruxelles je već prihvatio da potpore svinjogojstvu koje će, kao i domaća proizvodnja mlijeka, biti najviše na udaru zajedničkog tržišta ostanu tri godine nakon što Hrvatska, kako se očekuje, 2012. uđe u Uniju. Za potpore u poljoprivredi država iz godine u godinu izdvaja sve više. U odnosu na 2005. poljoprivredna potpora je 2009. godine bila 65 posto viša dosegnuvši 3,6 milijardi kuna, dok je istodobno državni proračun povećan 25 posto. Ipak, ukupne potpore u državnom proračunu RH više su pet do šest puta od onih u EU, pa je njihovo kresanje vrlo izgledno. No, u Ministarstvu poljoprivrede vjeruju da bi potpore u poljoprivredi trebale naposljetku iznositi 800 milijuna eura, što je dvostruko više nego prije recesije. Potpore su davanja namijenjena povećanju konkurentnosti domaće poljoprivrede, koja zaostaje po prinosima za razvijenom poljoprivrednom proizvodnjom.

Hrvatski agrar, osim u proizvodnji duhana koji na europskom tržištu ima udjel od gotovo šest posto, nigdje nije veći od dva posto, što znači da je udjel hrvatske poljoprivrede u Unijinoj gotovo na razini statističke pogreške. Zadnja godina primjene izravnih plaćanja poticaja po nacionalnom modelu u Hrvatskoj bit će 2011. Ta godina bit će referentno razdoblje za utvrđivanje dodatnih prava u pojedinim osjetljivim sektorima. Hrvatska je odredila osam osjetljivih poljoprivrednih sektora - riječ je o mlijeku, kravama muzarama, ovcama i kozama, goveđem mesu, krmačama, ali i duhanu, šećernoj repi i maslinovom ulju, na koje će se primjenjivati nacionalna rezerva za plaćanja osjetljivih sektora. Riječ je o 50 milijuna eura. Predviđena su i posebna prava za farme bez zemlje koje se bave proizvodnjom mlijeka, odnosno goveda, ovaca i koza. Usporedba sa zemljama Unije pokazuje da je Hrvatska sad u sredini kad je riječ o visini potpore po poljoprivrednom gospodarstvu. Prosječna potpora od 3850 eura niža je od prosjeka za stare zemlje članice, njih 15, gdje približno iznosi 6000 eura, ali je više nego dvostruko veća od prosječne potpore po gospodarstvu u novim članicama Unije, kojih je 12.

Udjel broja korisnika potpore u Hrvatskoj - 47 posto u odnosu na ukupno 192.000 registriranih gospodarstva, nešto je manji od prosjeka za nove članice Uniji te bitno niži od prosjeka starih članica. Prosječne potpore po hektaru, nakon njihova kresanja u doba krize, iznose 300 eura u odnosu na 333 eura u Uniji. Na pragu ulaska u Uniju u Hrvatskoj trenutačno 60.000 korisnika poticaja prima godišnje između 20.000 i 25.000 kuna poticaja te oni nemaju šanse biti konkurentni na velikom europskom tržištu.